Uvod

 

Nakon dvaju tiskanih izdanja Rječnika velikoga i maloga početnog slova (2022. i 2023.) autorica Goranke Blagus Bartolec, Katarine Cvijanović, Ivane Matas Ivanković i Perine Vukše Nahod te urednika Željka Jozića i Goranke Blagus Bartolec javnosti je dostupno mrežno izdanje Rječnika. Mrežna inačica Rječnika temelji se na pravilima, koncepciji i strukturi tiskanih izdanja, a bit će dopunjavana novim unosima koji će biti odmah vidljivi u popisu natuknica i u tražilici. Mrežni Rječnik izrađuje se u sklopu 2. faze projekta Rječnik velikoga i maloga početnga slova. 

 

Tekst Rječnika za prijenos u mrežno sučelje pripremio je Davor Milašinčić.

Naslovnicu mrežnoga izdanja Rječnika oblikovali su Matija Slišurić i Antonio Pavić.

 

 

O Rječniku

Rječnik velikoga i maloga početnog slova Instituta za hrvatski jezik leksikografsko-leksikonski je priručnik u kojemu se abecednim redom donosi popis jednorječnih i višerječnih imena i naziva koji se temelje na problematici pisanja velikoga i maloga početnog slova u različitim oblicima javne i službene pisane komunikacije.

Rječnik velikoga i maloga početnog slova temelji se na načelima (načelo sustavnosti, tradicijsko načelo, načelo ovjerenosti i potvrđenosti u praksi, načelo jednostavnosti) i na pravilima o pisanju velikoga i maloga početnog slova koja su zastupljena u mrežnoj i tiskanoj inačici Hrvatskoga pravopisa (2013.) Instituta za hrvatski jezik. S obzirom na to da Hrvatski pravopis kao opći pravopisni priručnik propisuje i popisuje i ostale pravopisne probleme, a ne samo probleme povezane s pisanjem početnoga slova, u njemu je nemoguće bilo iscrpno popisati sve pojmove koji u svakodnevnoj jezičnoj upotrebi počivaju na pisanju velikoga ili maloga početnog slova. Svakodnevni upiti i dvojbe korisnika u vezi s pisanjem velikoga i maloga početnog slova dodatno su opravdali potrebu za sastavljanjem posebnoga priručnika koji će sadržavati samo pravila o pisanju početnoga slova i rječnik s primjerima na koje se odnosi određeno pravilo. Stoga je u konačnici nastao Rječnik velikoga i maloga početnog slova koji sadržava više od 20 000 rječničkih natuknica, a brojne natuknice sadržavaju i podnatuknice pa Rječnik sadržava gotovo 30 000 pojmova povezanih s pisanjem početnoga slova. Ti su pojmovi prošireni u općoj upotrebi te su govornicima hrvatskoga jezika poznati od školskih dana, stručnoga obrazovanja ili se s njima susreću u različitim životnim razdobljima i situacijama (u poslu, medijima, privatnome životu, na putovanjima, kulturnim, sportskim i drugim društvenim događanjima). Osim pisanja početnoga slova Rječnik sadržava i primjere povezane s pisanjem stranih zemljopisnih i osobnih imena i naziva s obzirom na njihovu ortografsku prilagodbu hrvatskomu jeziku (primjerice, etnike i ktetike od stranih zemljopisnih imena).

S obzirom na to da je pisanje velikoga i maloga početnog slova jedan od glavnih pravopisnih problema u hrvatskome jeziku i zahtijeva šire izvanjezično znanje (povijesno, zemljopisno, stručno itd.) te da u svakodnevnoj pisanoj upotrebi govornici hrvatskoga jezika na temelju postojećih pravopisnih pravila ne mogu uvijek procijeniti piše li se što velikim ili malim početnim slovom, u Rječniku velikoga i maloga početnog slova donosi se popis velikoga broja natuknica koje označavaju pojmove iz različitih područja djelovanja govornika hrvatskoga jezika uz pravila o njihovu pisanju. Rječnik velikoga i maloga početnog slova temelji se na koncepciji i načelima Hrvatskoga pravopisa Instituta za hrvatski jezik, na nastavnim planovima i programima za osnovne i srednje škole, podatcima iz recentnih školskih udžbenika te na postojećim tiskanim i mrežnim enciklopedijskim i leksikonskim priručnicima u Hrvatskoj. U navedenim se izvorima različito zapisuju isti sadržaji te je primarna zadaća Rječnika sustavno popisati i opisati imena i nazive koji se temelje na pisanju velikoga i maloga početnog slova. Rječnik sadržava natuknice različitih tematskih područja (osobnih i zemljopisnih službenih imena, sadašnjih i povijesnih država, perifraznih imena i nadimaka, etnika, ktetika, naroda, etničkih skupina, plemena, vjerskih imena i naziva, povijesnih događaja, kulturnih spomenika i znamenitosti, zemljopisnih područja, pisanih dokumenata, pisanih povijesnih spomenika, građevina, lokaliteta, društvenih (kulturnih, sportskih i sl.) događanja, kratica, pokrata, mjernih jedinica, fizičkih veličina itd.), a s obzirom na to da se, ovisno o značenju, neka riječ može pisati i velikim i malim početnim slovom, Rječnik sadržava i tablicu u kojoj se navode takvi primjeri.

Razlike u pisanju velikoga i maloga početnog slova u hrvatskome jeziku ponajprije su uvjetovane značenjem sadržaja na koji se pojedinačna riječ ili skupina riječi odnosi. U hrvatskome je jeziku općenito pravilo da se pojedinačne vrste riječi pišu malim početnim slovom (npr. stol, crven, njegov). Riječi koje imaju status imena (osobnoga ili zemljopisnoga) pišu se velikim početnim slovom (Lovro, Marijana, Zagreb, Velika Britanija, Šveđani, Splićanin, Iž, Istra, Alpe, Sava). Kad riječi iz općega jezika (zakon, općina, grad, crven, stol, veličanstvo itd.) postanu dio imena, ovisno o pravilu koje vrijedi za pisanje pojedinih vrsta imena, pišu se velikim početnim slovom (Crveno more, Generalski Stol, Njegovo Veličanstvo, Grad Zagreb, Općina Grožnjan, Zakon o radu). Također, imena i posvojni pridjevi nastali od osobnih imena (Atlas, Kalašnjikov, Petrov, Tesla) mogu označavati kakav naziv, dakle poopćuju se te se pišu malim početnim slovom (atlas, kalašnjikov, petrovo uho, tesla). U praksi, međutim, nije uvijek jednostavno primijeniti ta pravila (npr. zašto se ahilova tetiva piše malim početnim slovom, a Ahilova peta velikim početnim slovom) te se u Rječniku, i u uvodnome dijelu i u rječničkome dijelu, korisnicima pokušava pomoći upravo u vezi s takvim dvojbama, odnosno omogućiti im da se lakše snađu u praksi ako nije jasno treba li što pisati velikim ili malim početnim slovom.

Rječnik velikoga i maloga početnog slova osmišljen je kao priručnik za opću upotrebu kojim će se koristiti svi govornici hrvatskoga jezika kad imaju dvojbe u vezi s pisanjem početnoga slova: lektori, učitelji, profesori, nastavnici, učenici, studenti, prevoditelji, novinari te širok krug korisnika u službenoj i poslovnoj komunikaciji.

Rječnik velikoga i maloga početnog slova rezultat je timskoga rada. Osim autora i urednika svojim znanstvenim i stručnim prilogom u oblikovanju konačnoga sadržaja Rječnika pridonijeli su i drugi suradnici: dr. sc. Bruno Nahod (oblikovanje rječničkoga sučelja u leksikografskoj bazi TshwaneLex i izvoz rječnika iz baze u tekstno čitljiv oblik), dr. sc. Ermina Ramadanović (obrada reljefnih oblika – planina, gorja, brda, vrhova i vulkana), dr. sc. Irena Miloš, upućena nacionalna stručnjakinja i terminologinja u Službi za hrvatski jezik pri Glavnoj upravi za pismeno prevođenje Europske komisije u Luxembourgu, i Janja Ružić, prevoditeljica i terminologinja u Europskome odboru regija u Bruxellesu (obrada skupine natuknica koje obuhvaćaju zakonodavne akte Europske unije), dr. sc. Domagoj Vidović i dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga (savjetnici za zemljopisna imena, etnike i ktetike). Kolegica Ankica Čilaš Šimpraga zauvijek nas je prerano napustila, a na Rječniku je svojim radom i savjetima ostavila trajan trag.

Svim suradnicima upućujemo veliku zahvalu na trudu i uloženome znanju.

Srdačno zahvaljujemo recenzentima prvoga i drugoga izdanja Rječnika prof. dr. sc. Anti Beženu i dr. sc. Milici Mihaljević koji su svojim komentarima, napomenama i prijedlozima pridonijeli sustavnosti i cjelovitosti Rječnika.

Posebnu zahvalu upućujemo i kolegama iz Službe za izdavačku djelatnost i računalnu podršku Instituta za hrvatski jezik Davoru Milašinčiću na konačnome oblikovanju teksta Rječnika i Matiji Slišuriću na oblikovanju naslovnice.

Rječnik velikoga i maloga početnog slova prepuštamo korisnicima sa željom da pridonesemo njegovanju i unapređenju kulture hrvatskoga jezika.

 

 

Koncepcija Rječnika velikoga i maloga početnog slova

Struktura natuknice

Rječnički članak u Rječniku velikoga i maloga početnog slova strukturiran je u jedanaest polja koja se popunjavaju ovisno o sadržaju:

1. Natuknica je početno polje pod kojim se navode sva druga polja. S obzirom na koncepciju priručnika u Rječniku su natuknice najčešće imenice i pridjevi, a u malome broju zamjenice (Vi, Njegov itd.) te višerječnice temeljene na pridjevno-imeničkoj (Rimsko Carstvo), brojevno-pridjevno-imeničkoj (Prvi/I. svjetski rat) imeničko-imeničkoj (Grad Svjetlosti, Novi Zagreb), imeničko-prijedložno-imeničkoj (Sveta Marija na Krasu) i imeničko-vezničko-imeničkoj strukturi (Trinidad i Tobago). Pod natuknicom se, ako je natuknica izvorno preuzeta iz kojega drugog jezika, u uglatim zagradama katkad donosi izgovorni oblik, npr. chardonnay [šardone], pinot [pino].

2. Kratica/Pokrata navodi se u zagradama uz puni oblik natuknice (npr. uz natuknicu monsinjor u zagradama se navode kratice (mons./msgr.), a uz natuknicu Sjedinjene Američke Države u zagradama se navodi pokrata (SAD). Kratice i pokrate u Rječnik su uvrštene i kao samostalne natuknice uz koje se navodi puni oblik riječi i izraza (npr. uz natuknicu UN navodi se prema: Ujedinjeni narodi).

3. Službeno ime navodi se uz imena država koja se u natuknici donose u skraćenome ustaljenom obliku (npr. uz natuknicu Hrvatska navodi se službeno ime Republika Hrvatska).

4. Sinonim se navodi uz natuknice uz koje u upotrebi postoji i drugi istoznačni oblik (npr. Matuljac G Matuljca, mn. N Matuljci stanovnik Matulja sin. Matuljanin).

5. Etimologija je polje u kojemu se donosi podatak o izvornome obliku (riječi, višerječnome izrazu ili imenu) iz kojega je izveden koji drugi oblik. Etimologija se redovito navodi za pridjeve izvedene od prezimena, pridjeve izvedene od zemljopisnoga imena, posvojne pridjeve izvedene od muškoga ili ženskoga etnika (imena stanovnika) te višerječne nazive s posvojnim pridjevom, a uvodi se riječju prema:, npr.:

ahenski                                             Grimmov zakon

prid. G ahenskoga                             G Grimmova zakona

prema: Aachen                                  prema: Jacob Grimm, njemački filolog

 

volterovski                                       Zadraninov

prid. G volterovskoga                        prid. G Zadraninova

prema: Voltaire, francuski                 prema: Zadranin.

filozof i književnik                                             

6. Izvorni oblik navodi se za prilagođena strana zemljopisna imena (egzonime), npr. pod natuknicom Veliko slano jezero navodi se i izvorni oblik: engl. Great Salt Lake, i za prilagođene strane nazive (npr. pod natuknicom kamamber navodi se i izvorni oblik: fr. camembert).

7. Gramatika je polje u kojemu se navode gramatički podatci o natuknici. Za sve se natuknice navodi genitiv (G), a ostali se kosi padeži navode ovisno o obliku natuknice (npr. za etnike ženskoga roda koji završavaju na -ka uz genitiv se navode dativ i lokativ (Matuljka G Matuljke, D/L Matuljki), a za etnike muškoga roda (stanovnike i državljane, osim genitiva jednine, navodi se nominativ množine (Amerikanac G Amerikanca, mn. N Amerikanci ‘državljanin Sjedinjenih Američkih Država’). Za natuknice koje imaju samo množinski oblik, npr. narodi, vladarske dinastije, zemljopisna imena (Hrvati, Habsburgovci, Elafitski otoci, Vinkovci itd.), uz genitiv se navodi oznaka pl. t. (plurale tantum).

8. Stručna, stilska ili jezična odrednica navodi se uz imena ili nazive koji pripadaju određenomu stručnom ili znanstvenom području te jednomu od stilova ili slojeva hrvatskoga standardnog jezika (mat. (matematika), razg. (razgovorno), pokr. (pokrajinski) itd.).

 9. Uputnica se uz pojedine natuknice uvodi oznakom v. (vidi). Navodi se uz natuknice koje se upućuju na preporučeni oblik, odnosno oblik koji se upotrebljava u hrvatskome standardnom jeziku i u stilovima u kojima se hrvatski standardni jezik upotrebljava. Uz neke se natuknice, osim uputnice, navodi i stručna ili stilska odrednica (npr. Jakin pov. v. Ancona, parkins razg. v. Parkinsonova bolest). Upućivanje je provedeno za strane oblike koji se upućuju na hrvatski oblik (South Dakota v. Južna Dakota), za zastarjele ili povijesne oblike koji se upućuju na sadašnji, suvremeni oblik (Abesinija pov. v. Etiopija) te za neslužbene, skraćene, pokrajinske ili razgovorne oblike koji se upućuju na normativno preporučeni ili službeni oblik (alchajmer razg. v. Alzheimerova bolest, Istrijan pokr. razg. v. Istranin, Zagorje v. Hrvatsko zagorje, Mauretanija v. Mauritanija). Upućivanje se također provodi za pridjeve izvedene od stranih zemljopisnih imena u kojima se čuva izvorni zapis do tvorbene granice. Takvi se oblici upućuju na fonetizirani zapis prilagođen hrvatskomu jeziku, npr. pridjev queenslandski (prema: Queensland) upućuje se na oblik kvinslendski.

Istovrijedne sinonimne natuknice upućuju se jedna na drugu kao ravnopravne:

Bahamsko otočje G Bahamskoga otočja

skupina otoka u Atlantskome oceanu sin. Bahami

Bahami pl. t. G Bahama

skupina otoka u Atlantskome oceanu sin. Bahamsko otočje.

10. Značenje/Definicija polje je u kojemu se kratko opisuje značenje natuknice. Uz većinu natuknica navodi se jedna definicija, međutim, ovisno o značenjskome potencijalu, neke natuknice sadržavaju više definicija. S obzirom na to da je Rječnik velikoga i maloga početnog slova posebni rječnik jer se u njemu navode natuknice prema kriteriju pisanja velikoga ili maloga početnog slova, definicije su kratkoga i informativnoga opsega, dakle ne donose se opsežne definicije svojstvene enciklopedijskomu članku ili članku u općemu jezičnom rječniku. Definicijom se najčešće upućuje na određeno pravilo o pisanju velikoga ili maloga početnog slova. Npr. Berenikina kosa ili Južna kruna definirani su samo kao ‘astr. ime zviježđa’, čime se upućuje na pravilo da se imena zviježđa pišu velikim početnim slovom, a uz nazive koji sadržavaju posvojni pridjev izveden od osobnoga imena navodi se samo odrednica znanstvenoga ili stručnoga područja kojima ti nazivi pripadaju, bez definicije, npr.:

Teslin

prid. G Teslina

prema: Nikola Tesla

     ¹ Teslin elektromotor teh.

     ² Teslin transformator teh.

     ³ Teslina struja fiz.

     ⁴ Teslino jaje fiz. teh.

 

Opširnije definicije navode se uz natuknice koje označavaju povijesni događaj ili kakav pisani dokument (sporazum, zakon i sl.), npr.:

Mohačka bitka G Mohačke bitke, D/L Mohačkoj bitki/bitci

pov. bitka između hrvatsko-ugarske i osmanske vojske vođena kod Mohača 29. kolovoza 1526. sin. Bitka kod Mohača

Ajgunski sporazum G Ajgunskoga sporazuma

pov. sporazum sklopljen između Rusije i Kine u Ajgunu 1858.

 

11. Podnatuknica je polje unutar nosive natuknice u koje se unosi višerječni izraz kojim se označava vrsta sadržaja natuknice pod kojom se neka podnatuknica navodi. Svaka je podnatuknica označena eksponentom s lijeve strane. Ovisno o značenjskome potencijalu u definiciji natuknice navodi se kratko objašnjenje kojim se tumači upotrebni kontekst podnatuknica koje slijede (npr. u imenima, u nazivima, kao opća imenica uz imena/nazive):

 

Europa¹ G Europe

šesti po veličini kontinent na Zemlji

   ¹ istočna Europa

   ² jugoistočna Europa

   ³ južna Europa

   ⁴ sjeverna Europa

   ⁵ srednja Europa

   ⁶ srednjozapadna Europa

   ⁷ zapadna Europa itd.

 

hotel G hotela

1. ugostiteljski objekt za privremeni boravak i noćenje gostiju; kao opća imenica uz imena hotela:

     ¹ hotel Lavanda u Božavi na Dugome otoku

   2 hotel Tomislavov dom na Sljemenu

     ³ hotel Westin u Zagrebu

2. u imenima hotela:

     ¹ Hotel „Antunović”/Antunović u Zagrebu

     ² Hotel „Dubrovnik”/Dubrovnik u Zagrebu

     ³ Hotel „Matija Gubec” / Matija Gubec u Donjoj Stubici

     ⁴ Hotel „Pula”/Pula u Puli.

 

Pridjevne višerječnice

Višerječnice u kojima je prva sastavnica ktetik, tj. pridjev izveden od zemljopisnoga imena, i koje se pišu velikim početnim slovom u Rječniku se navode kao samostalne natuknice, npr. Bečka šuma, Bečki dječaci, Bečki kongres. Višerječnice s početnom pridjevnom sastavnicom koje nisu ime i pišu se malim početnim slovom navode se kao podnatuknice pod pridjevnom natuknicom, npr.:

bečki

prid. G bečkoga

prema: Beč

      ¹ bečka secesija

      ² bečka škola pren. pristojno i uglađeno ponašanje

      ³ bečke arbitraže pov. uredbe kojima se reguliraju granični odnosi između Čehoslovačke i Rumunjske s Mađarskom (Prva/1. bečka arbitraža, Druga/2. bečka arbitraža)

      ⁴ bečke konvencije prav. više ugovora kojim se reguliraju međunarodni odnosi dogovoreni u Beču

      ⁵ bečki doručak kul. doručak koji se sastoji od peciva s maslacem i džemom i kave

      ⁶ bečki koordinatni sustav stari koordinatni sustav za izradu katastarskih planova

      ⁷ bečki krug filozofska škola koja se temelji na novopozitivizmu utemeljena 1924.

      ⁸ bečki odrezak kul.

      ⁹ bečki šnicl razg. bečki odrezak

      ¹⁰ bečki valcer.

 

Uz natuknice koje označavaju svetce, crkve i vjerske blagdane kao podnatuknice navode se i skraćeni oblici koji su ustaljeni u upotrebi iako se u natuknici navodi puni oblik. Npr. pod natuknicom sveti/sv. Petar apostol kao podnatuknice navode se nazivi bazilike i katedrale bez riječi apostol (bazilika svetoga/sv. Petra, katedrala svetoga/sv. Petra) jer je tako prošireno u upotrebi.

 

Natuknice označene zvjezdicom (*)

U Rječniku su zvjezdicom (*) obilježene homonimne (homofonske) natuknice koje se temelje na zajedničkoj etimologiji, ali koje se, s obzirom na značenje, pišu velikim ili malim početnim slovom (*Amazonac (stanovnik Amazonske prašume) / amazonac (vrsta papige), *Bodul (pokr. stanovnik otoka Krka, Krčanin) / bodul (razg. pokr. otočanin), *Primorac (stanovnik Hrvatskoga primorja) / primorac (stanovnik primorskoga kraja), *Švicarac (državljanin Švicarske) / švicarac (razg. 1. švicarski franak, 2. švicarski nožić) itd.). Također, kao homonimni parovi navode se riječi i višerječni izrazi koji se temelje na odnosu osobnoga imena i poopćenoga naziva (eponima), npr. *Iris i iris, *Tesla i tesla.

Riječi i izrazi koji se ne temelje na zajedničkoj etimologiji i poopćavanju ne navode se kao parovi čiji se parnjaci razlikuju s obzirom na pisanje velikoga i maloga početnog slova (npr. butan (kem. plinoviti ugljikovodik) i Butan (država u južnoj Aziji), grk (prema: gorak, sorta vina) i Grk (pripadnik grčkoga naroda / državljanin Grčke), om (jedinca električnoga otpora) i Om (rijeka u Sibiru)).

Natuknice koje se razlikuju s obzirom na pisanje velikoga i maloga početnog slova, osim u rječničkome dijelu, navode se i u tablici na kraju Rječnika.

 

Strana zemljopisna imena

U Rječniku se kao natuknice navode egzonimi – prilagođeni oblici stranih zemljopisnih imena (npr. Veliko slano jezero), unutar kojih su zapisani i strani izvorni oblici imena i izvorni jezik (engl. Great Salt Lake). Ako se kao natuknica navodi i izvorni strani oblik, on se upućuje na hrvatski oblik (Great Salt Lake v. Veliko slano jezero).

Strana zemljopisna imena u izvornome obliku pisana latinicom navode se samo za glavne gradove pojedinih država (Canberra, Stockholm, Wellington itd.), druge poznate strane gradove čija imena u hrvatskome nisu prilagođena (New York, Rio de Janeiro itd.) te za one gradove i druge zemljopisne objekte iz kojih je izveden pridjev koji je dio kakva imena ili naziva, npr. natuknica Aachen unesena je u Rječnik zbog pridjeva ahenski, odnosno natuknice Ahenski kongres i Ahenski mir. Prilagođeno, prema uobičajenome izgovoru u hrvatskome, navode se zemljopisna imena iz jezika koji se u službenoj upotrebi služe drugim, nelatiničnim pismima (Hindukuš, Moskva, Tojota, Pjongjang itd.).

 

Podnatuknice

U Rječniku se osim natuknica navodi i velik broj podnatuknica, najčešće unutar onih nosivih natuknica koje su česte u upotrebi (crkva, muzej, škola, trg, ulica, vrtić, župa itd.), npr.:

škola G škole

1. smjer u znanstvenome ili umjetničkome djelovanju; kao opća imenica u opisnim nazivima škola:

      ¹ akvitanska građevinska škola pov. grad.

      ² čikaška škola gosp.

      ³ riječka filološka škola jez.

      ⁴ zadarska filološka škola jez.

      ⁵ zagrebačka filološka škola jez.

      ⁶ zagrebačka frazeološka škola jez.

2. organizirani obrazovni program različite namjene; kao opća imenica uz imena škola različite namjene:

      ¹ škola pjevanja Husar & Tomčić

      ² škola plivanja Mali sportaši

      ³ škola skijanja Žuti mačak

      ⁴ škola stranih jezika Sova

3. odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se stječe znanje; u imenima škola opće ili posebne namjene:

      ¹ Glazbena škola / GŠ „Ferdo Livadić” / Ferdo Livadić u Samoboru

      ² Glazbena škola / GŠ Franje Kuhača u Osijeku

      ³ Glazbena škola / GŠ Ivana Matetića Ronjgova u Rijeci

      ⁴ Glazbena škola / GŠ Josipa Hatzea u Splitu

      ⁵ Glazbena škola / GŠ Pavla Markovca u Zagrebu

      ⁶ Klesarska škola Pučišća

      ⁷ Ljetna škola mladih fizičara

      ⁸ Obrtna škola pov. prva umjetnička škola osnovana 1882. u Zagrebu

      ⁹ Obrtna tehnička škola Split

     ¹⁰ Osnovna Montessori škola barunice Dédée Vranyczany u Zagrebu

     ¹¹ Osnovna škola / OŠ Bogumila Tonija u Samoboru

     ¹² Osnovna škola / OŠ dr. Vinka Žganca u Zagrebu itd.

 

Unutar nosive natuknice koja označava zemljopisno ime navode se podnatuknice koje označavaju vrstu i dio zemljopisne cjeline na koju se zemljopisno ime iz natuknice odnosi, npr.:

Alpe pl. t. G Alpa/Alpi

planinski masiv u Europi

      ¹ Algajske Alpe

      ² Apuanske Alpe

      ³ austrijske Alpe

      ⁴ Bavarske Alpe

      ⁵ Bergamske Alpe

      ⁶ Bernske Alpe

      ⁷ Dolomitske Alpe itd.

Obrojčavanje u Rječniku

U Rječniku su rednim brojevima obrojčena značenja višeznačnih natuknica, tj. onih natuknica koje imaju više od jednoga značenja (npr. hotel, škola, Ukrajinac).

Homografne natuknice, tj. natuknice koje imaju isti izraz, a različite sadržaje, istaknute su eksponentom s desne strane (npr. Odra1 i Odra2).

Podnatuknice unutar nosivih natuknica istaknute su eksponentom s lijeve strane (npr. pod natuknicom jura kao podnatuknice navode se ¹ donja jura, ² gornja jura i ³ srednja jura).

Ako se unutar definicije navodi višeznačna natuknica, uz nju se, kad je potrebno za razumijevanje definicije, u zagradama s desne strane navodi broj značenja (npr. uz natuknicu Kalničanin kao definicija navodi se stanovnik Kalnika (1), u kojoj broj 1 u zagradama upućuje na prvo značenje natuknice Kalnik u Rječniku (naselje i istoimena općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj)). Ako se u definiciji navodi natuknica koja ima isti izraz s kojom drugom natuknicom, uz nju se navodi eksponent s desne strane (npr. uz natuknicu Galicijka u 2. definiciji navodi se stanovnica Galicije¹ i Galicije², u kojoj eksponenti ¹ i ² označavaju s kojim je natuknicama u Rječniku povezan etnik Galicijka.

Kad se natuknica ili podnatuknica povezuje s drugom natuknicom ili podnatuknicom kao sinonimom, ako je sinonimna natuknica višeznačna, uz nju se s desne strane u zagradama navodi broj sinonimnoga značenja (npr. uz natuknicu Permska oblast kao sinonim se navodi Perm (1), čime se upućuje na 1. značenje natuknice Perm (oblast u zapadnoj Rusiji)).

Ako se natuknica povezuje sa sinonimnom natuknicom koja je homograf, tj. koja ima isti izraz s kojom drugom natuknicom, uz tu se sinonimnu natuknicu navodi eksponent s desne strane (npr. uz natuknicu Hercegnovljanin kao sinonim navodi se natuknica Novljanin¹).

Neke se natuknice odrednicom v. (vidi) upućuju na drugu natuknicu. Način upućivanja jednak je kao i pri povezivanju sinonimnih natuknica i podnatuknica. Broj u zagradama s desne strane natuknice na koju se upućuje označava broj značenja na koje se uputnica odnosi (npr. natuknica Formoza upućuje se na natuknicu Tajvan (1), tj. na 1. značenje natuknice Tajvan (otok u zapadnome dijelu Tihoga oceana). Ako se natuknica upućuje na drugu natuknicu koja ima isti izraz s kojom drugom natuknicom, uz tu se natuknicu navodi eksponent s desne strane (npr. natuknica aachenski upućuje se na natuknicu ahenski¹).

Uz neke se natuknice, najčešće izvedenice (pridjeve ili višerječne nazive s posvojnim pridjevom), oznakom prema: navodi etimologija, odnosno izvorna riječ (imenica ili ime) od koje je izvedenica nastala. Ako je izvorna riječ višeznačna, u zagradama s desne strane navodi se broj značenja koje je povezano s izvedenicom (npr. uz natuknicu Ptolomejev sustav navodi se da je izvedena od imena Ptolomej (1), tj. od 1. značenja imena Ptolomej (starogrčki matematičar i astronom). Ako izvorna riječ od koje je izvedenica nastala ima isti izraz s kojom drugom natuknicom, uz nju se s desne strane navodi eksponent (npr. uz natuknicu bošnjački navodi se da je izvedena od etnika Bošnjaci²).

 

Stručne, jezične i stilske odrednice

adm.     administracija, uprava

alb.        albanski

anat.     anatomija

astr.       astronomija

astrol.   astrologija

biol.       biologija

bjrus.    bjeloruski

bot.        botanika

bug.       bugarski

češ.        češki

dan.       danski

engl.      engleski

farm.     farmacija

fil.           filozofija

fiz.          fizika

folk.       folklor

fr.           francuski

geol.      geologija

glazb.    glazba

gosp.     gospodarstvo/ekonomija

grad.     graditeljstvo

inform.  informatika i informacijske znanosti

ir.           irski

jez.        jezikoslovlje/lingvistika

kaz.       kazalište

kem.      kemija

knjiž.     književnost

kul.        kulinarstvo, prehrana

lat.        latinski

lik.         likovna umjetnost

mađ.     mađarski

mak.      makedonski

mat.      matematika

med.     medicina

met.      meteorologija

mit.       mitologija

niz.       nizozemski

norv.     norveški

njem.    njemački

poet.     poetizam

pogr.     pogrdno

pokr.     pokrajinski

pol.       politika

polj.      poljski

pom.     pomorstvo

port.      portugalski

pov.      povijest

prav.     pravo

pren.     preneseno

prom.    promet

psihol.  psihologija

publ.     publicistika

razg.     razgovorno

rel.        religija

rum.      rumunjski

rus.       ruski

sin.       sinonim

slov.      slovenski

sp.        sport

šh.        šah

šp.        španjolski

tal.        talijanski

teh.       tehnički/tehnika, tehnologija

tur.        turski

ukr.       ukrajinski

v.          vidi

voj.       vojska

zast.     zastarjelo

zem.     zemljopis/geografija

zool.     zoologija

 

Gramatičke odrednice

D, D/L   dativ, dativ/lokativ

G          genitiv

I            instrumental

im.        imenica

jd.         jednina

mn.       množina

N          nominativ

neskl.   nesklonjivo

pl. t.      plurale tantum

prid.      pridjev

zam.     zamjenica

 

 

Pravila za pisanje velikoga i maloga početnog slova

Pravilima o pisanju velikoga i maloga početnog slova obuhvaćeni su različiti sadržaji koji se pišu velikim ili malim početnim slovom, ovisno o tome imaju li u hrvatskome jeziku obilježja imena, kojima se označavaju pojedinačni entiteti (pojedinačno biće, stvar, pojava ili zemljopisno područje), ili naziva, stručnih izraza za određeni pojam, koji se upotrebljavaju u općoj ili stručnoj praksi i ne označavaju samo jedan entitet, nego sve pojedinačne jedinke ili pojave jednakih obilježja. Ako ipak postoji dvojba što pisati velikim ili malim početnim slovom, bolje je upotrijebiti malo početno slovo u skladu s načelom da se riječi, osim onih koje su obuhvaćene pravilom o velikome početnom slovu, u hrvatskome jeziku pišu malim početnim slovom. Pri odabiru sadržaja koji će biti uvršteni u Rječnik vodilo se računa o tome da pojmovi budu povezani s društvenim, povijesnim, kulturnim, umjetničkim, zemljopisnim i znanstvenim kontekstom govornika hrvatskoga jezika. Osim sadržaja koji uključuju pojmove koji se odnose na hrvatski identitet i nasljeđe, u Rječnik su uvršteni i pojmovi koji označavaju strane zemljopisne, povijesne, kulturne, stručne, znanstvene i ostale sadržaje, ali ponajprije one koji su poznati govornicima hrvatskoga jezika, odnosno koji su na različite načine povezani s hrvatskim kulturnim, obrazovnim, povijesnim i društvenim identitetom. Ti su strani sadržaji uglavnom pravopisno prilagođeni hrvatskomu standardnom jeziku, a u izvornome zapisu donose se samo one strane riječi i višerječni izrazi koji se tako zapisuju u skladu s pravopisnim pravilima o njihovu pisanju (neprilagođena imena glavnih gradova stranih država, nekih drugih poznatijih gradova ili drugih zemljopisnih imena, strana osobna imena, neki nazivi prehrambenih proizvoda itd.).

Osnovna razlika u pisanju velikoga ili maloga početnog slova u ovome Rječniku temelji se na razlikovanju imena kao pojedinačnih entiteta, koja se pišu velikim početnim slovom, od naziva i općih izraza koji se pišu malim početnim slovom. Pri donošenju pravila o pisanju velikoga početnog slova nismo se vodili načelom da, ako se pišu velikim početnim slovom, neki sadržaji imaju veću vrijednost od sadržaja koji se pišu malim početnim slovom (primjerice, u svakoj struci ili znanstvenome području neki su pojmovi izrazito važni, no to što su važni, nije kriterij da se pišu velikim početnim slovom ako nemaju obilježje osobnoga imena, zemljopisnoga imena ili kojega drugog službenoga ili perifraznoga imena). U pisanoj praksi govornici katkad imaju takav odnos prema pisanju velikoga i maloga početnog slova, ali kriterij važnosti nije pravopisno opravdan. Hoće li se nešto pisati velikim ili malim početnim slovom često zahtijeva šire izvanjezično istraživanje, a u konačnici ovisi o tome u koje se pravopisno pravilo s obzirom na sadržaj koji označava neki pojam uklapa.

Problem u vezi s pisanjem početnoga slova u hrvatskome jeziku odnosi se i na pisanje u užoj, stručnoj upotrebi, a često se neki sadržaji koji nemaju status imena pišu velikim početnim slovom pod utjecajem pisanja u drugim jezicima, ponajprije engleskoga ili njemačkoga jezika. Primjerice, u području geografije prošireni su izrazi koji se pišu velikim početnim slovom (Nizinska Hrvatska, Gorska Hrvatska, Golfska struja, Labradorska struja i sl.) iako je riječ o opisnim zemljopisnim nazivima kojima se pobliže određuje vrsta reljefa (Republiku Hrvatsku s obzirom na prirodni reljef čine tri reljefne cjeline – nizinska, gorska i primorska.) odnosno o morskim strujama koje označavaju gibanje morske ili oceanske vode te, iako su različite struje svojstvene određenomu području na Zemlji, one označavaju prirodnu pojavu, ali nisu zemljopisni objekti koji imaju ime. U povijesti i historiografiji često se neki izrazi nesustavno bilježe velikim ili malim početnim slovom (Banska/banska Hrvatska, Nagodbena/nagodbena Hrvatska, Panonska/panonska Hrvatska itd.), što u praksi često zbunjuje i u kontekstima u kojima bi službeno ime države ili povijesnoga područja trebalo biti razgraničeno od opisnoga naziva, nije uvijek jasno je li riječ o službenome imenu ili opisnome izrazu.

Pravilima o pisanju velikoga i maloga početnog slova preporučuje se pisanje pojedinih riječi i izraza koji u hrvatskome jeziku zahtijevaju primjenu tih pravila. Međutim, ako već postoji službeni zapis kakva imena (npr. udruga, dvorana, kazališta, ugostiteljskih i poslovnih objekta kao što su frizerski i kozmetički saloni, hoteli, cvjećarnice, slastičarnice, pekarnice itd.), to se ime, iako njegov zapis katkad odstupa od preporučenoga pravopisnog pravila, zapisuje onako kako je službeno zabilježeno. Npr. Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” (izraz hrvatski zmaj nije ime i, s obzirom na to da nije na početku imena, ne treba ga pisati velikim početnim slovom), Duga Uvala (u imenu turističkoga naselja u Istri riječ uvala kao opća imenica trebala bi se pisati malim početnim slovom), Hrvatska udruga leukemija i limfomi (s obzirom na to da je u nominativu, u skladu s pravilom o pisanju formule imena u imenu, drugi dio imena leukemija i limfomi trebao bi biti istaknut navodnicima ili kosim slovima, a riječ leukemija trebalo bi pisati velikim početnim slovom), Hrvatska udruga zaštitnika životinja „Noina Arka” (imenica arka kao opća imenica, ako nije na početku imena, piše se malim početnim slovom), Učenički dom „Hrvatskog radiše” (prema pravilu u navodnicima se bilježi samo ime u nominativu, a oblik u genitivu ne ističe se navodnicima). Zbog toga je, osim poznavanja pravila o pisanju velikoga i maloga početnog slova, katkad potrebna i dodatna provjera u praksi da bi se ustanovilo kako se neko ime službeno piše.

U Rječnik su uvrštene jednorječne i višerječne natuknice koje pripadaju hrvatskomu jezičnom sustavu. To se ponajprije odnosi na zemljopisna imena iz drugih jezika. U Rječnik su sustavno uneseni egzonimi, tj. prilagođena zemljopisna imena stranih zemljopisnih objekata koja se razlikuju od izvornih imena koja se upotrebljavaju u službenome jeziku ili jezicima države kojoj neki zemljopisni objekt pripada. Izvorni oblici zemljopisnih imena donose se za ona imena koja se ustaljeno tako pišu u hrvatskome jeziku, a to su glavni gradovi stranih država i neki drugi poznatiji strani gradovi ili neka druga poznatija zemljopisna imena (npr. Auckland, Bordeaux, Jylland, Machu Picchu, New York, Rio de Janeiro). Ostala strana zemljopisna imena koja se nisu prilagodila hrvatskomu jezičnom sustavu, nego se u hrvatski jezik prenose onako kako se pišu u izvornome jeziku (npr. Costa Brava (dio španjolske obale), East River (plovni kanal u New Yorku), Empire State Building (neboder u New Yorku), Schleswig-Holstein (savezna zemlja u Njemačkoj), Schönbrunn (dvorac pokraj Beča), Sierra Nevada / Siera Nevadas (u Sjedinjenim Američkim Državama i u Španjolskoj), Västergötland (pokrajina u Švedskoj), Yale University (sveučilište u Sjedinjenim Američkim Državama)) nisu uvrštavana u Rječnik kao samostalne natuknice.

Pravilima koja se navode u Rječniku velikoga i maloga početnog slova preporučuje se pisanje velikoga i maloga početnog slova u hrvatskome standardnom jeziku, odnosno u onim funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnog jezika i pisanim komunikacijskim kontekstima u kojima se primjenjuju pravila hrvatskoga standardnog jezika, ponajprije u javnoj, službenoj i poslovnoj komunikaciji, školstvu, znanosti, medijima i publicistici.

 

Pisanje dvoslova

Slova hrvatske latinice dijele se na jednoslovna i dvoslovna, a ovisno o pravilu i kontekstu mogu biti mala i velika te pisana i tiskana. U dvoslovima (dž/Dž, lj/Lj, 
nj/Nj) slova ž i j zapisuju se malim slovom kad je dvoslov na početku rečenice ili kad je dvoslov početno slovo kakva imena u tekstovima koji nisu u cijelosti pisani velikim tiskanim slovima (Džibuti je država u Africi., Filip živi u Ljubljani., Njezin prijatelj studira medicinu.).

Velikim tiskanim slovima pišu se slova Ž i J u dvoslovima DŽ, LJ i NJ u tekstovima koji su u cijelosti pisani velikim tiskanim slovima (DŽORE DRŽIĆ – PRAOTAC HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI, VLAK ZAGREB – LJUBLJANA, UTAKMICA HRVATSKA – NJEMAČKA) i u pokratama (OLJM (Osječko ljeto mladih), NJDR (Njemačka Demokratska Republika), GOLJP (Građanski odbor za ljudska prava)).

 

Veliko početno slovo

Velikim se početnim slovom pišu:

• osobna imena, prezimena i nadimci

• zemljopisna imena

• imena stanovnika, pripadnika naroda i etničkih skupina

• ostala imena

• posvojni pridjevi izvedeni od imena

• riječi iz poštovanja i počasti

• prva riječ u rečenici i u navodu

• kratice, pokrate, mjerne jedinice i fizičke veličine, kemijski simboli i oznake.

   

Osobna imena, prezimena i nadimci

 

Velikim se početnim slovom pišu sva hrvatska i strana jednorječna imena, prezimena, nadimci i pseudonimi te sve riječi u hrvatskim i stranim višerječnim osobnim imenima, prezimenima i nadimcima osim prijedloga, veznika te člana u stranim imenima ako se član u izvornome zapisu piše malim početnim slovom (Ana-Marija, Ivana, Fran, Franka, Lea, Leon; Čičin-Šain, Hegedušić, Horvat, Šoljan; Buco, Micika, Seka, Žac; Ksaver Šandor Gjalski, Jenio Sisolski; Bašar al Asad, Francisco José de Goya y Lucientes, Leonardo da Vinci, Onofrio di Giordano della Cava, Robert De Niro, Robert Jemison Van de Graaff, Vincent iz Kastva, Vincent van Gogh, Vittorio De Sica; Aleksandar Makedonski, Juraj Dalmatinac, Karlo Četvrti/IV. Luksemburški, Pipin Mali; Bik Koji Sjedi, Ludi Konj itd.).

Napomena: Član koji se u prezimenu izvorno piše malim početnim slovom na početku rečenice te na početku naslova knjiga, filmova i sl. piše se velikim početnim slovom (npr. Van Gogh znameniti je nizozemski slikar. (prema Vincent van Gogh), Da Vincijev kod roman je Dana Browna. (prema Leonardo da Vinci)). Ako se nalazi na početku enciklopedijskoga ili bibliografskoga članka, član u prezimenu piše se izvorno (npr. De Niro, Robert; de Saussure, Ferdinand; van Gogh, Vincent).

Velikim se početnim slovom pišu množinski oblici imena i prezimena u primarnome značenju (Svim Nikolama, Nikolinama, Nikicama, Nikšama čestitamo imendan!, Gledali smo sve dubrovačke Hamlete., Sretnu novu godinu žele vam Špoljari!).

Velikim se početnim slovom piše ime ili prezime u prenesenome značenju kad se njime označava osobina po kojoj je nositelj toga imena ili prezimena prepoznatljiv (Među mladim košarkašima možda imamo novoga Dražena., Svojim koncertnim nastupom pokazao je da je budući Pogorelić.).

Napomena: Malim se početnim slovom pišu množinski oblici imena i prezimena u prenesenome značenju (U klubu treniraju nove blanke i sandre., Na Šahovskoj olimpijadi sudjelovali su potencijalni karpovi i kasparovi.).

 

Perifrazna osobna imena

Perifrazno ime, za razliku od nadimka koji se upotrebljava u privatnoj upotrebi i poznat je užemu krugu ljudi koji poznaju nositelja nadimka, prošireno je u općoj upotrebi unutar šire društvene zajednice. Perifrazno ime opisno je ime, najčešće višerječno, kojim se zamjenjuje pravo osobno ili zemljopisno ime, a nastaje na temelju prepoznatljivih obilježja zemljopisnoga objekta ili osobe koja ga je stekla svojim djelovanjem ili zaslugama.

Velikim se početnim slovom pišu sva jednorječna hrvatska i strana perifrazna osobna imena i sve riječi višerječnih hrvatskih i stranih perifraznih osobnih imena osim prijedloga i veznika kad se pišu samostalno, tj. kad uz njih ne stoji osobno ime na koje se perifraza odnosi (Hrvatski Slavuj (Milka Trnina), Košarkaški Mozart (Dražen Petrović), Kralj / Kralj Rock and Rolla (Elvis Presley), Kraljica Popa (Madonna), Snježna Kraljica (Janica Kostelić), Šaka sa Srednjaka (Željko Mavrović), Zec (Goran Ivanišević) itd.), npr. Snježna Kraljica ostvarila je iznimne rezultate u skijaškoj karijeri., ali: U svojoj skijaškoj karijeri snježna kraljica Janica Kostelić ostvarila je iznimne rezultate. Kad se u istoj rečenici pojavljuju i osobno ime i perifrazno ime, velikim početnim slovom piše se i perifrazno ime kad se u rečeničnome kontekstu na to upućuje: Zbog iznimnih rezultata u skijanju Janica Kostelić zavrijedila je nadimak Snježna Kraljica. / Zbog iznimnih rezultata u skijanju Janicu Kostelić zovu Snježna Kraljica.

Velikim se početnim slovom piše prva riječ višerječnoga perifraznog imena kojim je obuhvaćeno više osoba.

U pravilu perifrazno ime označava samo jednu osobu. Iznimno, u izrazima Sveta braća / 
Solunska braća (sveti Ćiril i Metod) i Sveta obitelj / Nazaretska obitelj (Isus, Marija i Josip) perifrazno ime može označavati više osoba te se u njima prva riječ piše velikim početnim slovom. Sveta obitelj piše se velikim početnim slovom zbog simbolike koju Isus, Marija i Josip imaju u kršćanstvu, a Sveta braća / Solunska braća zbog tradicijskoga pravopisnog načela i načela potvrđenosti u praksi, s obzirom na to da je i u vjerskoj i u stručnoj (filološkoj) literaturi takav zapis ustaljen.

Ostali izrazi u množini koji se odnose na više osoba opisni su nazivi i pišu se malim početnim slovom, npr. ledeni svetci, sedam mudraca, sveta tri kralja, svi sveti.

 

Pisanje osobnih imena fiktivnih likova

Velikim početnim slovom pišu se sva hrvatska i strana jednorječna imena, prezimena i nadimci fiktivnih likova u književnim djelima, filmovima, stripovima te imena maskota manifestacija, natjecanja ili organizacija i sve riječi u njihovim višerječnim imenima, prezimenima i nadimcima osim prijedloga, veznika i člana u stranim imenima ako se član u izvornome zapisu piše malim početnim slovom (Batman, Betty Boop, Cruella de Vil, Darth Vader, Dora Krupićeva, Eugène de Rastignac, Gita, Harry Potter, Hercule Poirot, Hlapić, Kosjenka, Malik Tintilinić, Petar Pan, Petrica Kerempuh, Ratko Milić Koko, Regoč, Rodion Romanovič Raskoljnikov, Stara, Stari, Superman, Veliki Blek, Veli Jože, Zagor / Duh sa Sjekirom, Zvijezda, Zvončica; Zabivaka, Zagi itd.). Opisni naziv uz imena likova ili samostalni opisni naziv u književnim djelima ili filmovima piše se malim početnim slovom ako se tako navodi u izvorniku (npr. don Juan, kralj Artur, princ Valiant, profesor Baltazar, šegrt Hlapić; mali princ, ružno pače itd.). Ako je višerječno ime izvorno u književnome djelu napisano drukčije, treba ga navoditi onako kako je zapisano u izvorniku (npr. Divlji konj, Milo dijete).

U kazališnim adaptacijama književnih tekstova nazivi književnih likova koji se izvorno u književnome tekstu pišu malim početnim slovom (npr. baka, djevojče, guja, snaha u priči Šuma Striborova) kao kazališni likovi mogu se pisati velikim početnim slovom (Baka, Djevojče, Guja, Snaha).

U didaskalijama, objavama na plakatima ili mrežnim stranicama i sl. malim se početnim slovom preporučuje pisati opisne nazive sporednih likova koji nemaju osobno ime, nego se njima označava njihovo zanimanje, položaj ili uloga u predstavi (npr. gospodin 1, policajac, prolaznici, sestra, sluga, stražar, televizijska najavljivačica, vojnici).

 

Pisanje prezimena povijesnih vladarskih dinastija i njihovih pripadnika

Velikim početnim slovom piše se prezime povijesne vladarske dinastije ili obitelji i njihovih pojedinačnih pripadnika (Frankopani/Frankopan, Habsburgovci/
/Habsburgovac/Habsburgovka, Merovinzi/Meroving/Merovinka itd.).

 

Pisanje rednih brojeva u osobnim imenima

Kad je napisan riječju, redni broj koji je sastavni dio osobnoga imena piše se velikim početnim slovom. U osobnim imenima, redni broj, osim riječju, uobičajeno je pisati rednim rimskim brojem (Katarina Druga/II. Velika, Luj Deveti/IX. Sveti, Stjepan Peti/V. Arpadović itd.).

 

Imena bogova, religijskih osoba, božanstava te njihova perifrazna imena

Velikim početnim slovom pišu se imena vrhovnih religijskih osoba, božanstava i saveza božanskih osoba i njihova perifrazna imena osim prijedloga i veznika (Alah, Blažena Djevica Marija, Bog, Božji Poslanik, Buda, Duh Sveti / Sveti Duh, Gospa od Snijega, Gospod, Otac, Sin, Stvoritelj, Sveto/Presveto Trojstvo (Otac, Sin i Duh Sveti), Šiva itd.). Pridjev sveta piše se velikim početnim slovom kad označava Mariju, Majku Božju (Sveta Marija, Sveta Marija Jeruzalemska), a kad označava druge svetice s imenom Marija ili kojim drugim imenom, piše se malim početnim slovom (sveta/sv. Cecilija, sveta/sv. Katarina, sveta/sv. Marija Egipatska, sveta/sv. Marija Magdalena itd.).

 

Imena mitoloških likova i nadnaravnih bića, božanstava, bogova i božica

Velikim početnim slovom pišu se imena mitoloških likova i nadnaravnih bića, božanstava bogova i božica (Afrodita, Kron (titan), Odin, Perunika, Polifem (kiklop), Svarog, Tantal, Venera, Zeleni Juraj, Zeus itd.).

Napomena: Jedninski i skupni nazivi mitoloških bića pišu se malim početnim slovom (gorgona/gorgone, kiklop/kiklopi, muza/muze itd.). 

 

Imena životinja i biljaka

Velikim se početnim slovom pišu sve riječi u imenima životinja i biljaka (drveća ili cvijeća kao zaštićenih pojedinačnih primjeraka parkovnih ili prirodnih spomenika) osim prijedloga i veznika (Bukefal (konj), Bundaš (pas), Crni Ljepotan (konj), Garfield (mačak), Lassie (pas), Paddington (medvjedić), Tom (mačak), Zekoslav Mrkva (zec); Gupčeva Lipa (drvo), Jaskanska Bukva (drvo) itd.).

 

Zemljopisna imena

 

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna zemljopisna imena i sve riječi višerječnih zemljopisnih imena osim prijedloga i veznika u:

•    imenima kontinenata: Afrika, Antarktika, Australija, Azija, Europa, Južna Amerika, Sjeverna Amerika

•    službenim i ustaljenim skraćenim imenima država i njihovih samoupravnih (državotvornih/federalnih/saveznih) jedinica (Autonomna Republika Abhazija / Abhazija, Baškirska Republika / Baškirija, Britanski Djevičanski Otoci, Hašemitska Kraljevina Jordan / Jordan, Kneževina Monako / Monako, Republika Hrvatska / Hrvatska, Sveta Stolica, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske / Velika Britanija, Veliko Vojvodstvo Luksemburg / Luksemburg itd.)

•    imenima povijesnih država i njihovih državotvornih/federalnih jedinica kao što su kraljevstva, republike, kneževine i sl. (Austro-Ugarska Monarhija, Dubrovačka Republika, Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, Mletačka Republika, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Vladimirsko-Suzdaljska Kneževina itd.)

Napomena: Kad je redni broj dio imena povijesne države, piše se velikim početnim slovom (Prvo Bugarsko Carstvo). Kad redni broj opisno označava razdoblje neke države, piše se malim početnim slovom (prvo Francusko Carstvo (razdoblje vladavine Napoleona Bonapartea od 1804. do 1814.)).

•     imenima hrvatskih i stranih, izvornih i prilagođenih, naseljenih mjesta (Baranjsko Petrovo Selo, Biograd na Moru, Cape Town, Moskva, München, Osijek, Pariz, Reykjavik, Rio de Janeiro, San Francisco, Slavonski Brod, Stockholm, Sveti Juraj u Trnju, Sveti Martin pod Okićem, Venecija, Zagreb itd.)

•     perifraznim imenima kontinenata, država i naseljenih mjesta kad se pišu samostalno, tj. ako uz njih ne stoji ime kontinenata, države ili naseljenoga mjesta (Stari Kontinent (Europa); Lijepa Naša (Hrvatska), Zeleni Otok (Irska), Zemlja Izlazećega Sunca (Japan); Vjetroviti Grad (Chicago)). Kad se u istoj rečenici pojavljuju i zemljopisno ime i perifrazno ime, velikim početnim slovom piše se i perifrazno ime kad se u rečeničnome kontekstu na to upućuje: Japan još nazivaju Zemlja Izlazećega Sunca., Pariz s pravom zovu Grad Svjetlosti., ali: Japan, zemlju izlazećega Sunca, najbolje je posjetiti u proljeće., U gradu svjetlosti, Parizu, noćna plovidba Senom prava je atrakcija.

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u:

•    višerječnim imenima povijesnih samoupravnih područja i vojnih međudržavnih saveza (Kruševska republika, Labinska republika, Liga naroda, Osovina Rim – Berlin (ali sile Osovine), Pariška komuna, Saveznici (ali savezničke sile) itd.)

•    višerječnim imenima samoproglašenih i međunarodno nepriznatih područja (Donecka narodna republika)

•    višerječnim perifraznim imenima koja označavaju više gradova, zemalja i kontinenata (Azijski tigrovi (azijski gradovi / azijske države u usponu), Novi svijet (Sjeverna Amerika, Južna Amerika i Australija), Pacifički obruč (države smještene uz rubna područja Tihoga oceana), Stari svijet (Europa, Azija i Afrika), Treći svijet (nerazvijene zemlje) itd.)

•    višerječnim perifraznim zemljopisnim imenima ili upravno-teritorijalnim jedinicama koja nisu kontinent, država ili naseljeno mjesto (Općina istarskoga pršuta (Općina Tinjan), Pluća svijeta (Amazonska prašuma) itd.)

•    višerječnim imenima naddržavnih suvremenih i povijesnih saveza i zajednica (Britanska zajednica naroda / Commonwealth, Britansko carstvo, Europska unija, Zajednica nezavisnih država; Trojedna kraljevina, Zemlje krune svetoga Stjepana itd.)

•    službenim i ustaljenim skraćenim imenima zemljopisnih područja (regija), pokrajina i krajeva oko naseljenoga mjesta, rijeke ili planinskoga područja (Baranja, Dalmatinska zagora / Zagora, Gorski kotar, Hrvatsko primorje / Primorje, Hrvatsko zagorje / Zagorje, Imotska krajina, Labinština, Lika, Podunavlje, Pokuplje, Požeština, Prigorje, Ravni kotari, Slavonija; Azurna obala, Bliski istok, Bosanska Posavina, Indijski potkontinent, Sredozemlje/Mediteran, Zakavkazje itd.)

•    imenima gradskih četvrti, dijelova naselja, prigradskih naselja, gradskih okruga itd. (Dubrava / Gornja Dubrava (u Zagrebu), Gornji grad (u Zagrebu), Gornji Zamet / Zamet (u Rijeci), Industrijska četvrt (u Osijeku), Južno naselje (u Samoboru), Mali Pariz (u Slavonskome Brodu), Novi Zagreb, Ploče iza Grada (u Dubrovniku), Ravne njive (u Splitu), Savski gaj (u Zagrebu), Stari grad (u Dubrovniku i u Rijeci) itd.)

•    imenima ulica, uličnih odvojaka, parkova, prilaza, prolaza, putova, stuba, šetališta, trgova, parkova, cesta, aleja, avenija i slično (Aleja Seljačke bune, Aleja lipa, Aleja tišine, Alibunarski odvojak, Avenija Dubrava, Avenija grada Dubrovnika, Dugi dol, Fallerovo šetalište, Miškecov prolaz, Nova cesta, Odvojak Gjure Szabe, Ozaljska ulica, Park domovinske zahvalnosti, Park prijateljstva, Prilaz baruna Filipovića, Put Kamenim svatovima, Put Rudine, Selska cesta, Slavonska avenija, Stenjevečka ulica, Stube biskupa Duha, Svačićev trg, Trg bana Josipa Jelačića, Trg braće Mažuranića, Trg Francuske Republike, Trg hrvatskih mučenika, Trg kralja Petra Krešimira IV., Trg svetog/sv. Marka, Ulica Bašćanske ploče, Ulica grada Gualda Tadina, Ulica jasena, Ulica kardinala Franje Kuharića, Ulica Republike Austrije, Vrapčanska ulica itd.)

•   ustaljenim kolokvijalnim imenima gradskih četvrti, ulica, trgova, parkova, šetališta, građevina i slično (Cvjetni trg (Trg Petra Preradovića u Zagrebu), Mamutica (zgrada u Novome Zagrebu), Riva (Obala hrvatskog narodnog preporoda u Splitu), Promenada (Šetalište kardinala Franje Šepera u Osijeku), Stradun (Placa u Dubrovniku), Štros (Strossmayerovo šetalište u Zagrebu), Zrinjevac (Trg Nikole Šubića Zrinskog u Zagrebu), Trauma (Klinika za traumatologiju) itd.)

•    imenima vodenih površina: oceana (Atlantski ocean, Indijski ocean, Tihi ocean), mora (Jadransko more, Žuto more), rijeka (Drava, Duga rijeka / Jangce, Modri Nil, Rajna), jezera (Bledsko jezero, Jarun, Kaspijsko jezero, Plitvička jezera), potoka (Bliznec, Delnički potok, Gradna), ponornica (Fužinarka/Ličanka), slapova (Niagarini slapovi, Roški slap) itd.

•    imenima reljefnih oblika: planina (Krndija, Mosor, Šar-planina), brda (Banska kosa / Bansko brdo, Kozjak), gora/gorja (Cesargradska gora, Dilj-gora), sredogorja (Ličko sredogorje), stijena (Bijele stijene), planinskih vrhova (Ćelavac, Japetić), visočja (Gvajansko visočje, Škotsko visočje), visoravni (Golanska visoravan, Meksička visoravan) itd.

•    imenima ostalih zemljopisnih lokaliteta i objekata: otočja (Egejsko otočje, Malajsko otočje), otoka (Dugi otok, Hvar, Mali Brijun), poluotoka (Apeninski poluotok, Istra), morskih prolaza (Beringov prolaz, Danski prolaz, Floridski prolaz), bila (Senjsko bilo), polova (Južni pol, Sjeverni pol), tjesnaca (Bospor, Dardaneli), grebena (Lomonosovljev greben, Veliki koraljni greben), dubokomorskih brazda i jaraka (Atakamski jarak, Filipinski jarak, Kajmanska brazda), kukova (Anića kuk, Hajdučki kukovi), rtova (Kamenjak, Rt dobre nade), morskih kanala (Hvarski kanal, Velebitski kanal), ledenjaka (Tasmanov ledenjak), uvala (Telašćica), vrata (Delnička vrata, Doverska vrata, Senjska vrata), zaljeva/zatona (Veliki australski zaljev, Župski zaljev), zavala (Angolska zavala, Češka zavala), kanjona (Mala/Velika Paklenica), hrbata (Carski hrbat), prevlaka (Panamska prevlaka, Stonska prevlaka), prijevoja (Ljubelj, Veliki Alan), dolina (Alajska dolina, Dolina Neretve), nizina (Panonska nizina, Ruska nizina), kotlina (Celjska kotlina, Požeška kotlina), polja / polja u kršu (Sinjsko polje, Vrličko polje), rudno-ugljenih bazena (Donecki bazen, Šleski bazen), blata i močvarnih područja (Buško blato, Kolansko blato, Kopački rit), oaza (Baharija), pećina (Vaganačka pećina), jama (Lukina jama, Vela jama), špilja (Grgosova špilja, Veternica), ribnjaka (Jasinje, Končanica), ravnjaka (Azorski ravnjak, Mongolski ravnjak), šuma, park-šuma i prašuma (Amazonska prašuma, Maksimir, Motovunska šuma, Vrbanjske šume), štitova (Baltički štit, Kanadski štit), vulkana (Elbrus, Ključevski vulkan), lovišta (Posavske šume, Tikveš), livada (Činovnička livada), njiva (Begova njiva, Bijele njive), vidikovaca (Glava šećera, Kavranova stijena), obala (Azurna obala, Sunčana obala), plaža (Bačvice, Zlatni rat, Zrće), nacionalnih parkova (Nacionalni park / NP „Kornati”/Kornati), primorja (Kvarnersko primorje, Makarsko primorje), parkova prirode (Park prirode / PP „Papuk”/Papuk), svjetionika (Sveti Ivan na pučini), prirodnih rezervata (Zeleni vir), turističkih naselja (Babin kuk, Plava laguna), zabavnih i tematskih parkova (Dinopark, Legoland) itd.

Napomena: Velikim se početnim slovom pišu i imena ostalih mikrotoponima koja nisu proširena u općoj upotrebi, tj. poznata su manjoj skupini ljudi u području u kojemu se nalaze (imena oranica, voćnjaka, pašnjaka, pustara, katastarskih čestica itd.). Nazivi kojima se označava vrsta katastarske površine (oranica, pašnjak, polje, voćnjak itd.) uz imena površina pišu se malim početnim slovom (npr. oranica Bijele njive, voćnjak Vrtovi voća).

 

•   imenima fiktivnih država i gradova te događaja u književnim djelima, mitovima, legendama, filmovima, stripovima i sl. (Atlantida, Eldorado, Liliput, Nigdjezemska/Maštokraj, Sedam Kraljevstava; Bitka na Astronomskoj kuli itd.).

Napomena: Opisni nazivi mjesta i zemljopisnih područja u književnim djelima ili filmovima pišu se malim početnim slovom (zemlja čudesa (u romanu Alica u zemlji čudesa) itd.).

 

Imena stanovnika, pripadnika naroda i etničkih skupina

Velikim se početnim slovom pišu imena etničkih skupina, naroda, plemena te državljana (stanovnika država) i stanovnika kontinenata, država, naseljenih mjesta i gradskih naselja, pokrajina, regija, planeta (Angloamerikanac/Angloamerikanka, Austrijanac/Austrijanka, Azijac/Azijka, Baranjac/Baranjka, Belgijac/Belgijka, Dalmatinac/Dalmatinka, Flamanac/Flamanka, Hrvat/Hrvatica, Indijanac/Indijanka, Južni Slaveni, Katalonac/Katalonka, Kečuanac/Kečuanka, Lužički Srbi, Prigorac/Prigorka, Riječanin/Riječanka, Skandinavac/Skandinavka, Švicarac/Švicarka, Talijan/Talijanka, Trešnjevčanin/Trešnjevčanka, Zagrepčanin/Zagrepčanka, Židov/Židovka; Marsovac, Zemljanin itd.).

Velikim početnim slovom pišu se i kolokvijalna i pokrajinska (šaljiva ili pogrdna) imena stanovnika u prenesenome značenju (Dalmoš (Dalmatinac), Jenki (Amerikanac), Švabo (Nijemac) itd.).

 

Ostala imena

 

Imena službenih organizacija, tijela, objekata i upravno-administrativnih jedinica

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u:

•   višerječnim službenim imenima ustanova, organizacija i službenih tijela, udruga, brodogradilišta, tvornica, državnih, vojnih i javnih služba, političkih stranaka, koalicija i platforma, banaka, burza, knjižnica, muzeja, škola, vrtića, bolnica, fakulteta, sveučilišta, trgovačkih centara, tvrtka, ugostiteljskih, turističkih i drugih objekata i njihovih pripadajućih organizacijskih jedinica (Hrvatski sabor, Oružane snage Republike Hrvatske, Ured Predsjednika/Predsjednice Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni sud Republike Hrvatske; Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Ministarstvo kulture i medija, Policijska postaja Dugo Selo, Policijska uprava zagrebačka, Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije, Županijsko vijeće Primorsko-goranske županije; Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka, Socijaldemokratska partija Hrvatske; Dječji vrtić „Grigor Vitez” / Grigor Vitez, Klinička bolnica „Sveti Duh” / Sveti Duh, Osnovna škola Bogumila Tonija, Prva riječka hrvatska gimnazija; Brodogradilište „Viktor Lenac” / Viktor Lenac, Lošinjska plovidba, Lučka kapetanija, Luka Ploče, Zračna luka Zemunik; Turistička zajednica grada Hvara, Turistička zajednica otoka Krka; Hrvatska narodna banka, Zagrebačka burza; Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Knjižnica Tina Ujevića, Knjižnice grada Zagreba, Muzej grada Zagreba, Muzej Slavonije; Gimnastički klub „Hrvatski sokol” / Hrvatski sokol, Košarkaški klub „Cibona”/Cibona; Hotel „Antunović”/Antunović; Radio „Antena”/Antena; Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik, Odjel za povijest hrvatskoga jezika Instituta za hrvatski jezik, Matica hrvatska, Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Zavod za rudarstvo i geotehniku Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Europska komisija, Glavno tajništvo Vijeća Europske unije, Ujedinjeni narodi; Legija stranaca, Mirovne snage Ujedinjenih naroda itd.)

Napomena: U pisanju imena dječjih vrtića, škola i drugih ustanova primjenjuje se formula pisanja imena unutar imena. Kad je takvo ime u nominativu, označava se navodnicima ili kosim slovima. Ime može biti pravo osobno ime, npr. Dječji vrtić „Grigor Vitez” / Grigor Vitez ili Osnovna škola „Mato Lovrak” / Mato Lovrak, ili se kao ime može uzeti i neka opća imenica ili opći višerječni pojam koji se uobičajeno piše malim početnim slovom, ali kad se njime označava neka ustanova, tad dobiva obilježje imena i piše se velikim početnim slovom, npr. Dječji vrtić „Mali princ” / Mali princ, Dječji vrtić „Šegrt Hlapić” / Šegrt Hlapić, Dječji vrtić „Tratinčica”/Tratinčica. Riječi šegrt u sintagmi šegrt Hlapić i mali u sintagmi mali princ uobičajeno se pišu malim početnim slovom jer su to opisni nazivi likova, ali nisu dio osobnoga imena. Ako se preuzimaju u imenovanju nake ustanove u nominativu, pišu se velikim početnim slovom.uobičajeno se pišu malim početnim slovom jer su to opisni nazivi likova, ali nisu dio osobnoga imena. Ako se preuzimaju u imenovanju neke ustanove u nominativu, pišu se velikim početnim slovom.

Osim u nominativu, u hrvatskome standardnom jeziku službena imena ustanova također mogu stajati i u genitivu, npr. Dječji vrtić Vladimira Nazora, Osnovna škola Augusta Šenoe, Osnovna škola kraljice Jelene itd. Ako ustanova (škola, vrtić i sl.) službeno ima takav oblik, onda se dio imena u genitivu ne ističe navodnicima ili kosim slovima i pri takvu zapisu samo se osobno ime piše velikim početnim slovom (Osnovna škola Augusta Šenoe), a kad u zapisu u genitivu dolazi opća imenica, ona se zapisuje malim početnim slovom. Kao što se u imenu škole Osnovna škola kraljice Jelene imenica kraljica piše malim početnim slovom, tako bi se, primjerice, pisalo i Dječji vrtić šegrta Hlapića ili Dječji vrtić maloga princa kad bi to bila službena imena tih vrtića.

 

•    skraćenim imenima ustanova u službenim tekstovima kad je njihovo službeno ime prethodno navedeno u kakvu tekstu ili se može pretpostaviti kad stoje samostalno ili dolaze iza posvojne ili pokazne zamjenice koje se pišu malim početnim slovom (Akademija, Institut, Odjel, Zavod; naša Knjižnica, ovaj Odjel, njihov Zavod itd.)

Napomena: Pisanje velikoga početnog slova u skraćenim imenima knjižnica, škola i sl. preporučuje se u službenim tekstovima, dok je u manje formalnim tekstovima prihvatljivo i pisanje maloga početnog slova (raditi u knjižnici, svečanost u našoj školi).

 

•    imenima županija, općina, gradskih četvrti, mjesnih odbora i administrativno-upravnih jedinica (Ličko-senjska županija, Osječko-baranjska županija, Varaždinska županija; Općina Breznički Hum, Općina Sveta Jana, Općina Župa dubrovačka; Gradska četvrt Črnomerec, Mjesni odbor Borovo naselje itd.)

•    imenima administrativno-upravnih jedinica koje sadržavaju riječ Grad kad ta riječ označava jedinicu lokalne samouprave (Grad Slavonski Brod, Grad Zagreb, gradonačelnik Grada Opatije, Gradsko vijeće Grada Šibenika itd.)

•    upravno-teritorijalnih jedinica u drugim državama (okruga (Čukotski okrug), oblasti (Kalinjingradska oblast), vilajeta (Kandahar) itd.)

•     imenima vojnih, povijesnih i počasnih postrojba (Frankopanska garda Ogulin, Gardijska oklopno-mehanizirana brigada Hrvatske kopnene vojske, Kravat-pukovnija, Križevačka djevojačka straža, Tenkovska bojna „Kune”/Kune itd.).

Napomena: U općoj upotrebi, kad nisu dio imena postrojbe, nazivi vojnih postrojba pišu se malim početnim slovom.

 

Imena skupina i događanja

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•   umjetničkih, kulturnih i društvenih skupina i njihovih kolokvijalnih nadimaka (Biafra,   Glumačka družina Histrion, Gorgona, Intrade, Parni valjak, Vatra, Zemlja; Prljavci (Prljavo     kazalište), Spajsice (Spice Girls) itd.)

•    kulturnih, umjetničkih, političkih, znanstvenih i drugih priredaba, skupova, kongresa, simpozija, javnih događanja, festivala, natjecanja, tribina i sl. (Hrvatski svjetski kongres, Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin; Goranovo proljeće, Književni petak, Zagrebački lingvistički krug; Međunarodna konferencija o slobodi medija, Riječki filološki dani; Lucko – ekipno natjecanje osnovnih škola u matematici, Natjecanje iz hrvatskoga jezika; Dubrovačke ljetne igre, Međunarodna smotra folklora, Međunarodni dječji festival, Melodije Istre i Kvarnera; Olimpijske igre, Svjetsko nogometno prvenstvo, Zimske olimpijske igre itd.)

Napomena: Opisni nazivi koji nisu dio službenoga imena takvih događanja ili natjecanja, nego ih pobliže određuju pišu se malim početnim slovom (krapinski festival (Festival kajkavskih popevki u Krapini), ljetna olimpijada / zimska olimpijada (Olimpijske igre / Zimske olimpijske igre)).

U imenima natjecanja velikim početnim slovom piše se ime natjecanja (Natjecanje iz hrvatskoga jezika / matematike / povijesti, Olimpijske igre), a riječi (pridjevi i imenice koje pobliže opisno određuju razinu natjecanja (npr. školski, županijski, državni, polufinale/poluzavršnica, finale/završnica) pišu se malim početnim slovom (školsko/
/županijsko/državno Natjecanje iz matematike / Natjecanje iz hrvatskoga jezika / Natjecanje iz povijesti, ljetne Olimpijske igre). U podjeli olimpijskih igara razlikuju se imena dvaju natjecanja: Olimpijske igre, koje se održavaju ljeti i u početku su bile jedino takvo natjecanje, i Zimske olimpijske igre, koje se održavaju zimi i uvedene su kasnije kako bi se mogli natjecati i sportaši u zimskim sportovima. U podjeli službeno ne postoje Ljetne olimpijske igre, u odnosu na Zimske olimpijske igre, te se pridjev ljetni uz ime natjecanja Olimpijske igre piše malim početnim slovom jer nije dio službenoga imena, nego opisni izraz kojim se pobliže određuje razdoblje održavanja Olimpijskih igara.

 

•    događaja iza rednoga broja kad redni broj nije službeni dio imena, nego se njime označava redoslijed održavanja događaja (6./šesti Hrvatski sintaktički dani, 66. / šezdeset šesti Zagrebački festival itd.)

Napomena: Redni se broj uobičajeno piše brojkama, a ako se piše brojevnim riječima, te se riječi pišu malim početnim slovom.

 

•    sportskih klubova (GNK „Dinamo”/Dinamo, HNK „Hajduk”/Hajduk, KK „Cibona”/Cibona) i navijačkih skupina (Armada, Bad Blue Boys, Kohorta, Torcida itd.).

Velikim se početnim slovom piše jednorječni nadimak te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim nadimcima sportskih klubova i sportskih momčadi (Crveni vragovi (Manchester United), Majstor s mora (Hajduk), Stara dama (Juventus), Vatreni (Hrvatska nogometna reprezentacija), Vukovi (Cibona), Zagrebački plavi / Plavi / Modri (Dinamo) itd.).

 

Imena povijesnih događaja

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•     revolucija, ratova, vojnih operacija, bitaka, buna, bojišta i slično (Bitka na Mohačkome polju / Mohačka bitka, Bitka za Vukovar, Bljesak, Dan D, Domovinski rat, Drugi/II./2. balkanski rat, Drugi/II./2. svjetski rat, Francuska revolucija, Ilindenski ustanak, Oktobarska revolucija, Oluja, Prvi/I./1. svjetski rat, Seljačka buna, Sjevernoafrički desant, Stogodišnji rat, Treći/III./3. križarski rat, Zaljevski rat / Pustinjska oluja; Balkansko bojište, Istočno bojište).

Napomena: U imenima povijesnih događaja, osim riječju, redni je broj uobičajeno navoditi rimskim ili arapskim brojem. 

Množinski oblici događaja i opisni, neslužbeni nazivi događaja (balkanski ratovi, križarski ratovi, trocarska bitka (Bitka kod Austerlitza) itd.) pišu se malim početnim slovom.

 

Imena administrativnih i zakonodavnih tekstova i dokumenata

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•    službenih tekstova, agenda, akcijskih planova, dokumenata, zakona, propisa, odredaba, pravilnika, uredaba, sporazuma, statuta, povelja, odluka, rješenja, zapisnika, izvještaja/izvješća i sl. koji su sastavni dio hrvatskoga, europskoga i međunarodnoga zakonodavstva (Akcijski plan Europske unije i Egipta, Atlantska povelja, Bečki književni dogovor, Bolonjska deklaracija, Dejtonski sporazum, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Karlovački mir, Nacrt ustavnog zakona o izmjeni i dopunama Ustava Republike Hrvatske, Novosadski dogovor, Odluka o prestanku važenja Odluke o zabrani uvoza šećera, Odluka Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom, Povelja Ujedinjenih naroda, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Rješenje o određivanju biračkih mjesta na području Općine Barban, Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju, Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije, Statut Sveučilišta u Zagrebu, Šengenski sporazum, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zapisnik s 3. sjednice Gradskog vijeća Grada Čakovca itd.).

Velikim početnim slovom pišu se zamjenska imena dokumenata (sporazuma, planova itd.) u kojima je početna sastavnica ktetik koji se odnosi na mjesto u kojemu je određeni dokument potpisan ili prihvaćen (Erdutski sporazum (službeno ime: Temeljni sporazum o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema), Pariška deklaracija (službeno ime: Deklaracija o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja) itd.).

Velikim početnim slovom pišu se skraćeni naslovi službenih tekstova i dokumenata kad je u službenome tekstu naveden puni naslov dokumenta (Deklaracija, Poslovnik, Statut, Ustav, Zakon itd.).

 

Imena službenih tijela

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•    službenih tijela, povjerenstava, predsjedništava, odbora, vijeća i sl. (Agencija za odgoj i obrazovanje, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, Državno izborno povjerenstvo, Matični odbor za polje fizike, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, Učiteljsko vijeće Osnovne škole Vjenceslava Novaka, Vijeće roditelja Srednje škole Mate Blažine Labin, Vijeće učenika Grada Zagreba, Znanstveno vijeće Instituta za hrvatski jezik itd.).

Velikim početnim slovom pišu se skraćena imena službenih tijela kad je u službenome tekstu navedeno puno ime službenoga tijela (Komisija, Odbor, Povjerenstvo).

 

Imena vjerskih zajednica i organizacija

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•    vjerskih i crkvenih zajednica i organizacija (provincija (redodržava), biskupija, vikarijata itd.), redova i družba te njihovih ustaljenih skraćenih imena (Anglikanska Crkva, Evangelička Crkva, Grkokatolička Crkva, Katolička Crkva, Koptska Crkva, Srpska pravoslavna Crkva; Bjelovarsko-križevačka biskupija, Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja, Islamska zajednica Zagreb, Kćeri Božje ljubavi, Mitropolija zagrebačko-ljubljanska, Provincijalat sestara Družbe služavki Maloga Isusa, Riječka nadbiskupija, Židovska općina Dubrovnik, Žumberački vikarijat, Župa svete Anastazije mučenice, Župni ured Župe  svetoga/sv. Petra i Pavla apostola; Franjevački samostan Male braće, Manastir Krka itd.). Pridjevi katolički, pravoslavni, grkokatolički i sl. pišu se malim početnim slovom u imenima crkvenih zajednica kad se ne nalaze na početku imena (Bugarska grkokatolička Crkva, Sirijska katolička Crkva, Srpska pravoslavna Crkva itd.).

•   bogomolja bez riječi crkva, kapela/kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica itd. (Preobraženje Gospodnje, Srce Isusovo, Sveta Anastazija mučenica, Sveti Blaž, Sveti Križ, Uznesenje Blažene Djevice Marije; u Preobraženju Gospodnjemu, u Srcu Isusovu, u Svetoj Anastaziji mučenici, u Svetome Blažu, u Svetome Križu, u Uznesenju Blažene Djevice Marije itd.).

Napomena: Ispred imena bogomolje koje stoji u nominativu imenica crkva/katedrala/bazilika itd. koja nije dio imena, nego opisno određuje ime bogomolje, kad nije na početku rečenice, piše se malim početnim slovom, a ime bogomolje ne sklanja se (u crkvi Sveti Franjo, u katedrali Sveta Stošija).

 

Velikim početnim slovom piše se jednorječno ime bogomolje ili prva riječ višerječne bogomolje kad se bogomolja odnosi na osobu koja je zaslužna za njezinu gradnju (Eufrazijana / Eufrazijeva bazilika (prema biskupu Eufraziju), Sulejmanija (prema Sulejmanu Veličanstvenome), Sikstina / Sikstinska kapela (prema papi Sikstu IV.) itd.).

 

Imena planeta, zviježđa, zvjezdanih sustava, superkontinenata i drugih nebeskih tijela

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena i prva riječ u višerječnim imenima planeta, asteroida, zviježđa, zvjezdanih sustava i drugih nebeskih tijela te njihova perifrazna imena (Mars, Pluton, Zemlja; Mjesec, Sunce; Ceres, Danica/
/Večernjača/Zornjača, Sjevernjača / Polara / Polarna zvijezda; Bik, Jarac, Lav, Ovan, Strijelac, Škorpion, Vodenjak; Berenikina kosa, Kumova slama, Mali medvjed, Mliječna staza / Mliječni put, Veliki medvjed, Veliki pas; More tišine, Ocean oluja (ravnice na Mjesecu); Crveni planet (Mars), Plavi planet (Zemlja), Žuti patuljak (Sunce) itd.).

Velikim se početnim slovom pišu imena superkontinenata (Gondvana, Laurazija, Pangea).

 

Imena državnih praznika, spomendana, vjerskih blagdana, svetkovina i događaja

Velikim se početnim slovom pišu jednorječna imena te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima datumski ili vremenski određenih:

•    državnih praznika, spomendana, vjerskih blagdana, događaja i razdoblja (tjedan, mjesec, godina) posvećenih komu ili čemu (Dan antifašističke borbe, Dan državnosti, Dan Europe, Dan planeta Zemlje, Majčin dan, Međunarodni dan djeteta, Međunarodni praznik rada / Prvi svibnja, Svjetski dan čitanja naglas; Godina čitanja u Hrvatskoj, Međunarodna godina planina; Mjesec hrvatskoga jezika; Tjedan mozga; Valentinovo; Badnjak, Bajram, Božić, Cvjetnica / Cvjetna nedjelja, Kurban-bajram / Hadžijski bajram, Hanuka, Jom kipur, Roš hašana, Sukot, Sveta tri kralja, Sveti Nikola, Svi sveti, Tijelovo, Velika Gospa; Posljednja večera / Pasha itd.)

Napomena: Ispred imena blagdana u nominativu imenica blagdan, koja nije dio imena, kad nije na početku rečenice, piše se malim početnim slovom, a ime blagdana ne sklanja se (blagdan Cvjetnica, blagdan Tijelovo, na blagdan Sveta tri kralja, uoči blagdana Sveti Nikola, povodom blagdana Svi sveti itd.).

Nazivi blagdana posvećenih svetcima, kad iza riječi blagdan dolazi izraz u genitivu, pišu se malim početnim slovom. U takvim nazivima velikim se početnim slovom piše samo ime svetca, a pridjev sveti/sveta te kratica sv. pišu se malim početnim slovom (blagdan svetoga/sv. Nikole, blagdan svete/sv. Lucije, blagdan svih svetih, blagdan svetih triju kraljeva).

Za izraz Posljednja večera katkad postoji dvojba piše li se malim ili velikim početnim slovom. Preporuka je taj izraz pisati velikim početnim slovom jer je riječ o biblijskome događaju koji se jasno može odrediti kad je bio (na Veliki četvrtak), koji ima simbolično značenje u kršćanstvu kao čin kojim je utemeljena euharistija i koji se u religijskoj literaturi tradicionalno tako zapisuje.

 

•     antičkih svetkovina koje se obilježavaju na određeni dan (Martovske/Ožujske ide (15. ožujka), Saturnalije (od 17. do 23. prosinca)).

Napomena: Svetkovine koje se nisu održavale na točno određeni dan, nego nekoliko puta godišnje (npr. dionizije) pišu se malim početnim slovom.

 

Imena nagrada

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•    nagrada, ordenja, odličja/odlikovanja, povelja, priznanja i sl. (Domovinska kolajna, Goranov vijenac, Nagrada hrvatskog glumišta, Orden kralja Tomislava, Plaketa Grada Zagreba, Plava zastava, Povelja Republike Hrvatske, Red Danice hrvatske, Spomenica Domovinskog rata, Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom, Velika srebrna arena, Zlatna arena, Zlatna igla itd.).

Napomena: Velikim početnim slovom pišu se množinski oblici imena nagrada (npr. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika dodjeljuje Nagrade hrvatskog glumišta., Sinoć su uručeni Porini najboljim glazbenicima.).

 

Imena građevina, lokaliteta, znamenitosti i prometnica

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•     javnih građevina, umjetničkih, povijesnih i kulturnih znamenitosti, spomenika i lokaliteta i sl. (Bašćanska ploča, Berlinski zid, Dubrovačke gradske zidine, Dvor Trakošćan, Humačka ploča, Kineski zid, Kumranski svitci, Maslenički most, Most mladosti, Novi dvori, Okić-grad, Oltar domovine, Popov toranj, Rozetski kamen, Ružica grad, Sveti grob, Trsatska gradina, Valunska ploča, Vučedolska golubica, Zagrebačka mumija, Zid plača itd.)

•    prometnica, tunela, cesta, graničnih prijelaza, željezničkih pruga i njihovih ustaljenih skraćenih ili kolokvijalnih imena (Mala Kapela (tunel), Sveti Rok (tunel), Učka (tunel); Dalmatina (autocesta), Slavonika (autocesta); Jozefina (cesta), Karolina (cesta); Jadranska magistrala, Lička magistrala; Istarski ipsilon; Sinjska rera (željeznička pruga), Transsibirska željeznička pruga; Sveti Martin na Muri (granični prijelaz); Vinska cesta Rovinjštine i Vodnjanštine itd.).

Napomena: U službenoj upotrebi prometnice su obilježene slovno-brojčanim oznakama, npr. autoceste su obilježene velikim slovom A i brojem (A1, A5 itd.), državne ceste obilježene su velikim slovom D i brojem (D2, D7 itd.), a pojedine dionice tih cesta imaju i ustaljena, u javnosti proširena imena (Dalmatina sl.).

 

Imena tiskovina, publikacija i umjetničkih djela

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim naslovima, podnaslovima i imenima:

•    časopisa, novina, knjiga, umjetničkih djela, filmova, filmskih serijala, televizijskih serija (Glas Koncila, Glas Slavonije, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Večernji list; Hrvatski bog Mars, Pipi Duga Čarapa, Seljačka buna, U očekivanju Godota; Đavo u selu, Peta simfonija, Za Elizu; Bitange i princeze, Gospodar prstenova, Harry Potter i Odaja tajni, Igra prijestolja, Prijatelji, Tko pjeva zlo ne misli, Treći čovjek, Zvjezdane staze; Autoportret bez brade, Doručak na travi, Krik, Stablo u snijegu itd.).

Velikim se početnim slovom pišu i ustaljeni skraćeni ili kolokvijalni naslovi novina i imena društvenih mreža (Glas (Glas Slavonije), Jutarnji (Jutarnji list), Slobodna (Slobodna Dalmacija), Večernjak/Večernji (Večernji list); Fejs (Facebook) itd.).

•    poglavlja, potpoglavlja u knjigama, časopisima, novinama, zbornicima, brošurama itd. (Građevinar, Hrvatski egzonimi II.: Popis suvremenih i povijesnih egzonima, Senjski zbornik, Suvremena lingvistika)

•     slogana, mota i sl. (Ujedinjena u raznolikosti (moto Europske unije), Misli globalno, djeluj lokalno! itd.)

•    fondova, inicijativa, instrumenata, okvira, partnerstva, planova, projekata, programa, strategija (Rekonstrukcija okoliša u Hrvatskoj tijekom kvartara primjenom izotopnih metoda (istraživački projekt), Švicarsko-hrvatski program suradnje (istraživački program), Škola za život (eksperimentalni obrazovni program) itd.)

•     seminarskih i diplomskih radova, disertacija, monografija, znanstvenih studija i članaka.

Napomena: Podatci o autorima i suradnicima na knjizi koji se navode u impresumu pišu se velikim početnim slovom (Autor/Autorica, Biblioteka, Glavni/Izvršni urednik / Glavna/Izvršna urednica, Grafičko oblikovanje, Korektura, Lektura, Nakladnik, Prijevod, Recenzenti, Tehničko uređenje, Urednik/Urednica, Uredništvo itd.). 

 

Imena proizvoda, robnih marka, mrežnih stranica i portala

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima:

•    zaštićenih robnih marka, proizvodnih linija, lijekova, proizvoda, modela itd. određenoga proizvođača (Babić, Bajadera, Bobi flips, Coca-Cola, Cockta, Čipi Čips, Čokolino, Fanta, Griotte, Jamnica, Kraš Express, Kviki gric, Mikado, Pipi, Ribar, Riki, Vegeta, Vrbnička žlahtina; Barbie, Lego; Gillette, Kalodont; Bramac, Knauf, Digitron; Andol, Aspirin, Persen, Plivadon, Sumamed, Ventolin, Voltaren, Xanax; Boeing, Mercedes, Opel Corsa, Renault, Toyota, Vespa; Huawei, LG, Nokia, Samsung; MasterCard, Visa itd.)

Napomena: Malim početnim slovom pišu se množinski oblici imena lijekova (piti andole//apaurine/plivadone itd.).

U općim, manje službenim kontekstima, nazivi marka vozila koji se bez pravopisne prilagodbe uklapaju u fonološki sustav hrvatskoga jezika mogu se pisati i malim početnim slovom (Volim se voziti vespom po gradu., Susjedi imaju novi fiat., Planiramo kupiti ford.).

 

•    društvenih mreža, službenih mrežnih stranica, elektroničkih izdanja, mrežnih portala, mrežnih baza i mrežnih izvora (Facebook, Instagram; Bolje je hrvatski!, Duhovnost, Moje zdravlje, MojPosao, Školski portal; Hrvatski jezični portal (mrežni rječnik), Proleksis enciklopedija (mrežna enciklopedija); Digitalna pomorska karta (mrežna baza), Struna – Hrvatsko strukovno nazivlje (terminološka mrežna baza); Geoportal (mrežni portal o prostornim podatcima) itd.).

Ako se zaštićeno ime proizvoda, modela i robne marke ili službeno ime mrežne stranice ili mrežnoga portala izvorno zapisuje malim početnim slovom, u pisanju se poštuje takav zapis neovisno o tome piše li se na početku ili unutar rečenice (iPhone, iPad, eBay, e-Dnevnik, e-Hrvatska, tportal).

 

Imena ostalih predmeta i objekata te prirodnih pojava

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim imenima predmeta, plovila, vlakova, kuća i vila za odmor, namještaja, alata, uređaja i drugih objekata (Galeb, Marko Marulić (imena brodova); Ćiro, Samoborček, Vlak slobode (imena vlakova); Katrina (ime uragana); Ekskalibur (ime legendarnoga mača kralja Artura), Erika (ime robota), Nada, Veliki mogul (imena dijamanata) itd.).

Nazivi prirodnih pojava (uragan, vjetar, potres, poplava itd.) pišu se malim početnim slovom i nemaju redovito službena imena, no katkad pojedine takve pojave (npr. uragani, tornada) koji se periodično pojavljuju na nekome području dobivaju kolokvijalno ime kako bi se lakše razlikovali od drugih takvih pojava (npr. Katrina (uragan)).

 

Imena nastavnih predmeta i studijskih kolegija

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime te prva riječ u višerječnim imenima:

•    školskih i studijskih predmeta te nastavnih i studijskih kolegija i smjerova (Biometrijski sigurnosni sustavi, Engleski jezik, Hrvatski jezik, Ispitivanje i svojstva materijala, Likovna kultura, Matematika, Morfologija i anatomija biljaka, Povijest, Priroda i društvo, Rimsko privatno pravo).

Napomena: Imena nastavnih predmeta najčešće se pišu uz riječi: nastava (nastava Hrvatskoga jezika / Matematike ‘nastava iz predmeta Hrvatski jezik / Matematika’ itd.), učionica (učionica Hrvatskoga jezika / Matematike ‘učionica u kojoj se održava nastava iz predmeta Hrvatski jezik / Matematika’), kabinet (kabinet Fizike / Kemije itd. ‘kabinet u kojemu se održava praktična nastava iz predmeta Fizika/Kemija’), dodatna nastava (dodatna nastava Biologije/Geografije/Povijesti itd. ‘dodatna nastava iz predmeta Biologija/Geografija/Povijest’), dopunska nastava (dopunska nastava Hrvatskoga jezika / Matematike itd. ‘dopunska nastava iz predmeta Hrvatski jezik / Matematika’), sat (sat Hrvatskoga jezika / Kemije / Likovne kulture itd. ‘nastavni sat iz predmeta Hrvatski jezik / Kemija / Likovna kultura’), državna matura (državna matura iz Engleskoga jezika / Hrvatskoga jezika / Matematike itd. ‘državna matura i predmeta Engleski jezik / Hrvatski jezik / Matemetika’).itd. ‘državna matura iz predmeta Engleski jezik / Hrvatski jezik / Matematika’).

Kad se pišu skraćeno, u neslužbenome, kolokvijalnome kontekstu, nastavni se predmeti mogu pisati malim početnim slovom (odgovarati hrvatski, pisati test iz prirode, učiti matematiku/povijest itd.). 

 

Latinski nazivi

Velikim se početnim slovom piše prva riječ latinskoga naziva živih bića i bioloških vrsta. Ti se nazivi ističu kosim slovima (Canis lupus (vuk), Homo sapiens (čovjek), Moraxella (vrsta bakterije), Rubulavirinae (rubulavirusi), Salvia officinalis (kadulja), Solanum lycopersicum (rajčica) itd.).

Velikim se početnim slovom piše jednorječno ime i prva riječ višerječnoga latinskog imena nebeskoga tijela (Cancer (zviježđe Rak), Ursa maior (zviježđe Veliki medvjed) itd.).

 

Imena računalnih programa i programskih jezika

Velikim se početnim slovom pišu imena računalnih programa i programskih jezika (Access, Excel, PowerPoint, Windows, Word; Pascal, Fortran itd.).

 

Imena u izrazima u prenesenome značenju

Velikim se početnim slovom pišu imena i posvojni pridjevi izvedeni od imena te imena blagdana i događaja u poslovicama, frazemima, izrekama i izrazima u prenesenome značenju (Ahilova peta; Katica za sve; koštati koga kao svetoga Petra kajgana; mila Gera; Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba; otići Bogu na istinu; Pandorina kutija; Sizifov posao; Sveto Nigdarjevo / Sveto Nikada itd.).

 

Posvojni pridjevi izvedeni od imena

 

Velikim se početnim slovom pišu posvojni pridjevi na -ov/-ev/-in/-ji nastali od osobnih imena, prezimena, nadimaka, planeta, imena proizvoda, zaštićenih robnih marka, poslovnih subjekata, tvrtka i ostalih imena (npr. Ana-Marijin (prema Ana-
-Marija), Anin, Brunin, Dalaj-Lamin (prema Dalaj-Lama), Frankin, Franov, Ivanin, Juričin, Lein, Leov, Majin; Čehovljev, Horvatov, Gibonnijev; Babić-Finka-Mogušev, Mercalli-
-Cancani-Siebergov, Polić-Kamovljev, Tresić-Pavičićev; Brlić-Mažuranićkin (razg.); Bucin, Micikin, Sekin, Žacov; Božji, Gospin, Gospodinov, Isusov, Muhamedov, Šivin; Bundašev, Hlapićev; Sunčev, Zemljin; Coca-Colin, Inin, Kauflandov, Konzumov, McDonald’sov, Plivin, Podravkin, Tommyjev; Facebookov, Googleov, Instagramov, Twitterov; Dinersov, Visin; Barcelonin, Dinamov, Hajdukov, Osijekov (prema NK Osijek), Nissanov, Renaultov).

Ako se član kao dio imenske formule izvorno piše malim početnim slovom, kao dio pridjeva izvedenoga od prezimena piše se malim početnim slovom na nepočetnome položaju u rečenici ili na početku leksikografskoga, bibliografskoga ili enciklopedijskoga članka (npr. da Vincijev, van Goghov, van der Waalsova sila (prema Johannes Diderik van der Waals).

Na početku rečenice, kad je dio posvojnoga pridjeva izvedenoga od prezimena, član koji se izvorno piše malim početnim slovom, piše se velikim početnim slovom (Da Vincijev stil inovacije najvidljiviji je na njegovu djelu Posljednja večera., Van Goghovi Suncokreti, Stolac, Zvjezdano nebo ili Kukuruzi sjaje čudesnom životnošću i ljepotom., Van der Waalsova sila slaba je privlačna sila između dviju molekula.).

U naslovima knjiga, filmova i sl., kad je dio posvojnoga pridjeva izvedenoga od prezimena, član koji se izvorno piše malim početnim slovom, piše se velikim početnim slovom (Da Vincijev kod).

 

Pisanje ktetika u osobnim imenima

Kad su dio osobnoga imena, ktetici, pridjevi izvedeni od zemljopisnoga imena, pišu se velikim početnim slovom (Aleksandar Makedonski, Karlo Četvrti/IV. Luksemburški, Sveta Marija Jeruzalemska, sveti/sv. Franjo Asiški itd.). U osobnim imenima takvim se pridjevima označava mjesto čijega rođenja, rada, boravka, života i sl.

 

Pisanje općih imenica i pridjeva u imenima

Velikim se početnim slovom pišu opće imenice te opisni pridjevi kad su sastavnica osobnoga imena, nadimka ili perifraznoga imena (Crni, Crveni vragovi (Manchester United), Ludi Konj (ime poglavice), Petar Veliki, Pipin Mali, sveti/sv. Grgur Čudotvorac, Svetac Svega Svijeta (sv. Antun Padovanski) itd.).

 

Riječi iz poštovanja i počasti

Velikim se početnim slovom pišu:

•    osobna i posvojna zamjenica za 2. lice jednine (Ti, Tebi, Tvoj/Tvoja itd.) i za 2. lice množine (Vi, Vama, Vaš/Vaša) kad se u pisanome, najčešće službenome, tekstu obraćamo pojedincu i želimo mu iskazati poštovanje ili ljubaznost. Kad se u pisanome tekstu obraćamo skupini osoba ili pojedincu koji nije konkretan ili poznat, osobna i posvojna zamjenica za 2. lice množine piše se malim početnim slovom (Cijenjeni korisnici, molimo vas da pročitate upute za upotrebu., Poštovani, pozivamo vas na svečani koncert povodom Svjetskoga dana glazbe.).

Napomena: Pisanje velikoga slova V i T u oblicima osobne i posvojne zamjenice Vi, Vama, Vaš/Vaša i Ti, Tebi, Tvoj/Tvoja preporučuje se ponajprije u službenome dopisivanju (u poslovnoj korespondenciji, čestitkama i sl.) kad se obraćamo jednoj određenoj osobi, čime izražavamo poštovanje i ljubaznost. U drugim vrstama tekstova, kao što su različite dijaloške forme (novinski intervjui, službeni i poslovni razgovori, književni tekstovi i sl.) u kojima se izmjenjuju govorne uloge, nije potrebno te zamjenice pisati velikim početnim slovom jer bi u njima zbog česte upotrebe tih oblika veliko slovo opteretilo tekst i samoga autora koji tijekom pisanja mora biti svjestan da svaku takvu zamjenicu treba napisati velikim početnim slovom. Pisanje zamjenica vi, vama, vaš/vaša i ti, tebi, tvoj/tvoja velikim početnim slovom nije obvezujuće pravopisno pravilo (kao npr. pisanje glasova ije/je, č/ć, sastavljeno i nesastavljeno pisanje i sl.), nego preporuka u skladu s dobrom komunikacijskom praksom. Već obraćanjem pojedincu zamjenicom vi u množini iskazujemo svoje poštovanje prema nekoj osobi ili upućujemo na to da je riječ o službenoj i poslovnoj komunikaciji. U drugim vrstama pisanih tekstova pisanje te zamjenice (ili posvojnih zamjenica vaš/vaša) velikim početnim slovom pisani je, tj. stilski oblik kojim autor dodatno pokazuje svoj odnos prema sugovorniku. S toga gledišta, autor sam može procijeniti želi li i je li u redu u tekstu te zamjenice pisati velikim početnim slovom.

•    nazivi vrhovnih poglavara koji dolaze bez imena kad im se želi iskazati posebno poštovanje ili počast (Kralj/Kraljica, Papa, Predsjednik/Predsjednica)

Napomena: Umjesto imenice Predsjednik/Predsjednica, koja se u praksi, osim za osobu koja obnaša tu dužnost, upotrebljava i u značenju službenoga tijela u hijerarhiji vlasti u državi, bolje je služiti se imenicom koja označava mjesto ili prostor unutar kojega imenovana osoba službeno boravi, npr. Ured/Kabinet predsjednika/predsjednice.

 

•    posvojni pridjevi izvedeni od tih naziva (Predsjednikov govor, Kraljičin rođendan, Papina poslanica itd.)

•    sveza Sveti Otac i riječi Ekscelencija, Svetost, Uzoritost, Veličanstvo, Visost pri počasnome obraćanju osobama iz crkvenoga života

•    posvojne zamjenice uz riječi iz počasti (Njegova Svetost, Njegova Visost, Njezino Visočanstvo, Vaša Ekscelencijo, Vaša Uzoritosti itd.)

•    osobne i posvojne zamjenice (On, Njegov, Tvoj itd.) kad se u vjerskome kontekstu odnose na Boga ili Isusa Krista

•    riječi i izrazi kojima se označavaju važni vjerski simboli pri izricanju osobitoga štovanja (Krv Kristova, Muka Gospodnja, Muka Isusova, Srce Isusovo, Srce Marijino, Sveti Križ i sl.).

 

Prva riječ u rečenici i u navodu

 

Veliko početno slovo na početku rečenice

Velikim početnim slovom piše se prva riječ u rečenici te u navodu ili upravnome govoru koji je puna rečenica (Veljača je drugi mjesec u kalendarskoj godini., Kiši., Kako se zoveš?, Gdje?, Kamo?, Kuda?, Sretan Ti rođendan!, U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se: „Sudionici u prometu dužni su držati se ograničenja, zabrana i obveza izraženih s pomoću postavljenih prometnih znakova.”, Mama je rekla: „Pospremite svoje stvari.”). Nastavak rečenice u upravnome govoru, kad se navod razdvaja rečeničnim dijelom koji nije upravni govor, piše se malim početnim slovom („Na kraju školske godine”, rekla je učiteljica, „posjetit ćemo Muzej krapinskih neandertalaca.”).

Kratice na početku rečenice pišu se velikim početnim slovom (E-adresa ili elektronička adresa adresa je elektroničkoga poštanskog sandučića., I sl. kratica je za i slično., Nom. je kratica za nominativ., Pr. Kr. kratica je za prije Krista., Prof. je kratica za profesor/profesorica. itd.).

 

Napomena: Malim početnim slovom na početku rečenice pišu se imena proizvoda i druga imena koja su službeno tako registrirana (npr. e-Dnevnik mrežna je aplikacija kojom se služe i učenici i nastavnici., iPhone je vrsta pametnoga mobitela.).

 

Kad se na početku rečenice navodi prezime ili posvojni pridjev izveden od prezimena s članom, neovisno o tome piše li se izvorno velikim ili malim početnim slovom, član se piše velikim početnim slovom (Da Vincijeva Mona Lisa izložena je u pariškome Louvreu. (prema Leonardo da Vinci), De Saussure je utemeljitelj moderne lingvistike. (prema Ferdinand de Saussure), Van Damme najčešće glumi u akcijskim borilačkim filmovima. (prema Jean-Claude Van Damme).

 

Veliko početno slovo u službenim pismima i tekstovima

Velikim početnim slovom piše se prva riječ u tekstu koji se navodi iza riječi Predmet, u početnome obraćanju te u pozdravu na kraju službenih pisama i e-poruka. Riječ ili izraz u pozdravu na početku pisma zarezom se odvaja od ostatka teksta, a riječ koja slijedi nakon pozdrava, ako nije ime, piše se malim početnim slovom. Riječi Predmet i Prilog/Dodatci u službenim pismima pišu se velikim početnim slovom. (Poštovani gospodine, obraćam se…, Draga gospođo Horvat, pozivamo Vas…; Predmet: Molba za godišnji odmor / Predmet: Ponuda za kupnju računalne opreme; Uz srdačne pozdrave / S poštovanjem; Prilog: Ugovor o najmu itd.). Na kraju sadržaja predmeta ne piše se točka.

Sadržaji priloga navode se jedan ispod drugoga i ne odjeljuju se zarezom, a pisanje početnoga slova ovisi o vrsti sadržaja. Ako je riječ o službenome dokumentu, pisat će se velikim početnim slovom (npr. Ugovor o najmu, Zapisnik s 3. sjednice Razrednoga vijeća), a ako se navode sadržaji koji nisu ime, pišu se malim početnim slovom (npr. životopis, popis znanstvenih radova, preslika domovnice).

Kad se riječ ili izraz u pozdravu na početku pisma od ostatka teksta odvaja uskličnikom, tekst koji slijedi piše se velikim početnim slovom kao početak nove rečenice (Poštovani! Obraćam se…; Draga gospođo Horvat! Pozivamo Vas…). Na kraju pozdrava ne piše se točka ni zarez kad se ime potpisnika pisma ili e-poruke prenosi u novi redak:

S poštovanjem

Ivana Horvat

 

Velikim se početnim slovom piše sadržaj točaka dnevnoga reda koje se nabrajaju u službenim pozivima. Na kraju nabrajanja svih točaka dnevnoga reda piše se točka. Ako nije dio rečenice, nego se navodi samostalno, izraz Dnevni red piše se velikim početnim slovom:

Dnevni red: / Predlaže se sljedeći dnevni red:

1. Prihvaćanje Zapisnika s 3. sjednice Upravnoga odbora

2. Analiza ostvarene dobiti u 2019. godini

3. Razno.

 

Malo početno slovo na početku rečenice

Malim početnim slovom na početku rečenice pišu se izvorna imena proizvoda, zaštićenih robnih marka, mrežnih izvora i drugih službenih imena koja su tako registrirana (iPhone je ime modela mobilnoga telefona., iPad je popularna pametna spravica., eBay je pružatelj usluga mrežne kupnje i prodaje., e-Hrvatska službeni je mrežni portal Vlade Republike Hrvatske.).

Malim početnim slovom na početku rečenice piše se osobno ime koje se iz stilskih razloga tako piše (npr. danah boyd u rečenici: danah boyd američka je istraživačica u Institutu za istraživanje podataka i društva u New Yorku. pseudonim je američke računalne istraživačice koja se zove Danah Michele Mattas).

Malim početnim slovom na početku rečenice pišu se znakovi međunarodnoga sustava mjernih jedinica i fizičkih veličina koji su službeno tako normirani (cm je znak za centimetar., s je znak za sekundu., t je znak za vrijeme. itd.).

 

Kratice, pokrate, mjerne jedinice i fizičke veličine, 
kemijski simboli i oznake

Kratice i pokrate nastaju skraćivanjem jedne riječi ili više riječi. Kratice se u pravilu pišu malim slovima, neovisno o tome završavaju li točkom (a. a. (lat. ad acta), br. (broj), d. d. (dioničko društvo), dr. sc. (lat. doctor scientiarum), hr. (hrvatski), i sl. (i slično), itd. (i tako dalje), prof. (profesor/profesorica), sv. (sveti/sveta), uč. (učenik/učenica)) ili se pišu bez točke (don (lat. dominus), fra (fratar), gđa (gospođa), gđica (gospođica), kn (kuna), lp (lipa)). Neke kratice sadržavaju i veliko slovo (pr. Kr. / po. Kr. (prije Krista / poslije Krista), pH (lat. potential hydrogenist)). Kratice se ne sklanjaju.

Pokrate se pišu velikim slovima, sklanjaju se, a nastavak se piše malim slovom i spojnicom se odvaja od pokrate (DNK (deoksiribonukleinska kiselina), DNK-a; EU (Europska unija), EU-a; GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje), GONG-a; PDV (porez na dodanu vrijednost), PDV-a; SAD (Sjedinjene Američke Države), SAD-a; UN (Ujedinjeni narodi), UN-a itd.). Ne sklanjaju se pridjevne pokrate (KV (kvalificirani), NKV (niskokvalificirani), UV (ultravioletni, ultraljubičasti), VKV (visokokvalificirani), pokrate RH (Republika Hrvatska), BiH (Bosna i Hercegovina), BDM (Blažena Djevica Marija), BMG (Baltazar, Melkior, Gašpar), INRI (lat. Iesus Nasarenus rex Iudaeorum)). Iznimno, u pokratama koje sadržavaju veznik (BiH (Bosna i Hercegovina), RRiF (časopis Računovodstvo, revizija i financije), veznik se piše malim početnim slovom. U pisanoj praksi neke su se pokrate leksikalizirale, tj. pišu se kao riječ te se pri takvu zapisu nastavak ne odvaja spojnicom. Ako je riječ o pokrati koja označava kakvo ime, leksikalizirani se oblik piše velikim početnim slovom (INA i Ina, INA-e i Ine; NAMA i Nama, NAMA-e i Name; HINA i Hina, HINA-e i Hine itd.). Ako je riječ o pokrati koja nije ime, nego naziv, leksikalizirani se oblik piše malim početnim slovom (GULAG i gulag, GULAG-a i gulaga; SARS i sars, SARS-a i sarsa itd.).

Način pisanja mjernih jedinica, fizičkih veličina, kemijskih simbola, novčanih i drugih oznaka ne propisuje se pravopisnim dogovorom, nego je njihovo pisanje određeno unutar struke u kojoj se upotrebljavaju.

Mjerne jedinice i fizičke veličine propisane su međunarodnim sustavom mjernih jedinica (SI) i pišu se ili malim (m (masa), s (sekunda), t (vrijeme) itd.) ili velikim slovom (A (amper), K (kelvin), T/θ (temperatura) itd.).

Kemijski simboli međunarodno su dogovorene oznake kemijskih elemenata. Pišu se velikim početnim slovom (Al (aluminij), H (vodik), Na (natrij), O (kisik), Pb (olovo) itd.).

 

Oznake

Dogovorene međunarodne ili hrvatske stručne oznake pišu se velikim početnim slovom. Oznake obuhvaćaju:

•    strane svijeta (I (istok), J (jug), S (sjever), Z (zapad), JI (jugoistok), JZ (jugozapad), SI (sjeveroistok), SZ (sjeverozapad); E (engl. east), N (engl. north), S (engl. south), W (engl. west)

•     šahovske figure (D (dama), K (kralj), L (lovac), P (pješak), S (skakač), T (top))

•    troslovne oznake novčanih jedinica u bankarskome sustavu (AUD (australski dolar), BAM (bosanskohercegovačka konvertibilna marka), CAD (kanadski dolar), CHF (švicarski franak), CZK (češka kruna), DKK (danska kruna), EUR (euro), GBP (britanska funta), HRK (hrvatska kuna), HUF (mađarska forinta), JPY (japanski jen), NOK (norveška kruna), PLN (poljski zlot), RUB (ruski rubalj), SKK (slovačka kruna), SEK (švedska kruna), USD (američki dolar) itd.)

•    dogovorene oznake veličina odjeće (XS (engl. extra small), S (engl. small), M (engl. medium), L (engl. large), XL (engl. extra large))

•     oznake početnoga tona u nazivu durske ljestvice (A-dur, Cis-dur itd.).

 

Malo početno slovo

 

Malim početnim slovom pišu se riječi i višerječni izrazi kojima se označavaju sadržaji koji nisu imena, a to su nazivi različitih struka, riječi i izrazi u općoj upotrebi te riječi ili izrazi nastali poopćavanjem imena.

 

Pisanje naziva proizvoda i predmeta različite namjene

Malim početnim slovom pišu se:

•    jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva u pojedinim stručnim ili znanstvenim područjima nastalih poopćavanjem (apelativizacijom) osobnih imena ili posvojnih pridjeva izvedenih od imena (adamova jabučica, ahilova tetiva, davidova zvijezda, edipov kompleks, gospina trava (bot.), smrdljivi martin (zool.); babić (sorta grožđa i vina), izabela (sorta grožđa); kelvin, tesla (mjerne jedinice) itd.)

Napomena: Iako se prednost daje zapisu malim početnim slovom, zbog ustaljenosti i tradicije u pisanoj praksi za neke nazive prevladavaju zapisi velikim početnim slovom (npr. Adamova jabučica, Ahilova tetiva, Davidova zvijezda, Edipov kompleks).

•     nazivi nastali poopćavanjem imena stanovnika (francuz (1. vrsta francuskoga duguljasta kruha, 2. vrsta ključa), skandinavka (vrsta križaljke), švicarac (razg. 1. švicarski franak, 2. švicarski nožić) itd.)

•     jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva vrsta autohtonih proizvoda, jela (slastica, deserta), pića, pasmina i sorta (ajdared (sorta jabuke), babić (sorta grožđa i vina), brendi (alkoholno piće), crveni delišes (sorta jabuke), hrvatica (vrsta kokoši), jelačić-kocke/jelačićke, lepoglavska čipka, lički škripavac (vrsta sira), lipicanac (pasmina konja), londoneri, mađarica (vrste kolača), makarska torta / makarana, malamut (pasmina pasa), malvazija, neretvanska mandarina, paški sir, pjenušac, rapska torta, samoborska kremšnita, samoborski bermet, slavonski kulen, škotski ovčar, vrbnička žlahtina, zagorski puran itd.) osim riječi koje označavaju izvorno pisano strano osobno ime ili posvojni pridjev izveden od stranoga osobnog imena te ime i prezime osobe u genitivu (Mozart-kugla / Mozartova kugla / razg. mocartica, odrezak Wellington / Wellingtonov odrezak / velingtonski odrezak, Sacherova torta / razg. Sacher-torta / razg. zaherica / razg. zaher-torta, torta Johanna Lafera, torta Katarine Zrinski, terijer Jacka Russella itd.)

Napomena: Mnoge vrste prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda (hrana, slastice, piće), tradicijskih proizvoda te kulturne vrijednosti koje pripadaju nematerijalnoj baštini (govori, napjevi i sl.) nositelji su zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnoga podrijetla ili imaju status zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara (npr. baranjski kulen, bednjanski govor, lepoglavska čipka, neretvanska mandarina, rudarska greblica, samoborska kremšnita, slavonski med). Nazivi tih proizvoda i nematerijalnih dobara pišu se malim početnim slovom jer nije riječ o zaštićenim imenima, nego o vrsti proizvoda i dobara kojima se štite njihova kvaliteta i podrijetlo s obzirom na zemljopisno područje (naselje ili kraj) iz kojega potječu i s obzirom na pojedinačne sastavnice, prirodne uvjete koji utječu na njihovu kvalitetu i prepoznatljivost te s obzirom na kulturno i povijesno nasljeđe područja kojemu pripadaju. Ti bi se proizvodi pisali velikim početnim slovom kad bi bili registrirani kao ime proizvoda određenoga proizvođača, što uključuje ispunjavanje i drugih uvjeta koje neki proizvod treba zadovoljiti da bi njegovo ime postalo službeno (prepoznatljiva etiketa, pakiranje, registrirana robna marka i sl.).

Velikim početnim slovom pišu se izvorni nazivi sorta, pasmina i sl. koji u hrvatskome jeziku nisu prilagođeni, nego se pišu izvorno (npr. Granny Smith (sorta jabuke)).

Velikim početnim slovom piše se jednorječni naziv te prva riječ i riječ koja je i sama ime ili posvojni pridjev izveden od imena u višerječnim nazivima jela kad se nalaze u naslovu kulinarskoga recepta.

 

•    nazivi marka automobila u općim (neslužbenim) kontekstima kad se ne navodi ime modela i koji se uklapaju u sustav hrvatskoga standardnog jezika bez pravopisne prilagodbe (mercedes, ford, opel itd.).

Napomena: Kad se u istome tekstu pojavljuju imena vozila koja su uklopljena u sustav hrvatskoga standardnog jezika i ona imena koja to nisu, sva se imena pišu velikim početnim slovom (Najviše volim Ford i Renault.).

 

Pisanje naziva pojedinih struka, znanstvenih i kulturno-umjetničkih područja

Malim početnim slovom pišu se:

•   jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva biljaka (dragoljub, japanski javor, mirta, velebitska degenija itd.)

•    jednorječni i višerječni nazivi bolesti, virusa i patoloških pojava osim posvojnih pridjeva izvedenih od prezimena znanstvenika ili liječnika koji su otkrili neku pojavu ili bolest (ebola (bolest), ebolavirus, gripa, koronavirus, peludna groznica, plućna embolija, šećerna bolest, tumor, virus Zapadnoga Nila / zapadnonilski virus, zika, ali Alzheimerova bolest, Hašimotov sindrom, Parkinsonova bolest itd.)

Napomena: Malim početnim slovom pišu se neslužbeni (kolokvijalni) nazivi bolesti nastali poopćavanjem osobnoga imena (alchajmer, parkinson, hašimoto).

•    nazivi kemijskih elemenata (aluminij, kisik, natrij, vodik itd.) i kemijskih spojeva (etanol, izopropanol, metilni alkohol, propanol itd.)

Napomena: Simboli kemijskih elemenata pišu se velikim početnim slovom (Al, H, Na, O).

 

•   nazivi vrsta lijekova prema namjeni ili kemijskome sastavu (analgetik, antidepresiv, antihistaminik, citostatik, diuretik, kortikosteroid, paracetamol)

Napomena: Malim početnim slovom pišu se množinski oblici imena lijekova u općoj upotrebi (piti andole/apaurine/plivadone itd.).

 

•    nazivi prometnih znakova u pisanim tekstovima u kojima se objašnjavaju značenja prometnih znakova i simbola (djeca na cesti, radovi na cesti, raskrižje sa sporednom cestom pod pravim kutom, zavoj ulijevo itd.)

•     nazivi prirodnih i umjetnih jezika te pisama (afrikaans, engleski jezik, hindi, hrvatski jezik, kineski jezik, njemački jezik, svahili; esperanto, ido; ćirilica, devanagari, glagoljica, gotica, latinica itd.)

•     nazivi novčanih jedinica i službenih valuta (češka kruna, dolar, euro, forinta, švicarski franak itd.)

•    nazivi vrsta društvenih i narodnih plesova (ča-ča-ča, polka, samba, valcer) i glazbenih stilova i vrsta (blues, bossa nova, dance, džez/jazz, groove, heavy metal, indie, pop/pop-glazba, reggae, rock/rok, swing itd.).

 

Pisanje naziva teorija, učenja, umjetničkih, znanstvenih i vjerskih pravaca i područja, škola i sl.

Malim početnim slovom pišu se:

•     jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva znanstvenih i umjetničkih teorija, zakona, poučaka, sustava, izuma, patenata, naprava/uređaja i slično (međunarodni sustav mjernih jedinica, periodni sustav elemenata, pravilo desne strane (u prometu), teorija relativnosti itd.)

Napomena: Velikim početnim slovom u nazivima pišu se samo posvojni pridjevi nastali najčešće od prezimena osoba (izumitelja ili znanstvenika) po kojima je nazvana kakva teorija, poučak, izum, postignuće, bolest, dio tijela, znanstvena spoznaja, naprava, prirodna pojava itd., pa je u tim nazivima posvojni pridjev izravno povezan s nositeljem prezimena (Cramerovo pravilo, Darwinova žaba, Einsteinova teorija relativnosti, Eustachijeva cijev (anat.), Gaussova krivulja, Grimmov zakon, Ohmov zakon, Pančićeva omorika, Pitagorin poučak, Teslin transformator itd.). Veliko se početno slovo piše i u nazivu bolesti, poremećaja, sindroma i sl. ako je prva sastavnica posvojni pridjev izveden od stranoga imena koje se piše izvorno (npr. Münchhausenov sindrom (prema barun Münchhausen, književni lik koji je pretjerivao u pričanju o svojim pustolovinama i doživljajima)).

 

•    jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva učenja, struka i znanstvenih područja (anatomija, anorganska kemija, arheologija, hrvatski jezik, indoeuropeistika, kroatistika, kroatologija, matematika, nacrtna geometrija, opća lingvistika, organska kemija, politika i gospodarstvo, polonistika, pravo, rimsko privatno pravo itd.)

Napomena: U općoj upotrebi malim se početnim slovom pišu i nazivi studijskih područja i smjerova (npr. studirati engleski jezik / kemiju / pravo, diplomirati kemiju/kroatistiku/medicinu).

 

•    jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva znanstvenih, umjetničkih i vjerskih pravaca, razdoblja, škola, reforma i sl. (budizam, hinduizam, islam, kršćanstvo, pravoslavlje; humanizam, realizam, secesija; ozaljski krug, zadarska filološka škola; bolonjski proces itd.).

 

Pisanje naziva znanstvenih, umjetničkih, nastavnih i studijskih područja i aktivnosti

Malim početnim slovom pišu se:

•   nazivi umjetničkih i znanstvenih područja, polja i grana, nastavnih/predmetnih područja i domena (biotehničke znanosti / područje biotehničkih znanosti, društvene znanosti / područje društvenih znanosti, humanističke znanosti / područje humanističkih znanosti, interdisciplinarno područje znanosti, prirodne znanosti / područje prirodnih znanosti, tehničke znanosti / područje tehničkih znanosti, umjetničko područje; ekonomija / polje ekonomije, filologija / polje filologije, filozofija / polje filozofije; matematika / polje matematike, šumarstvo / polje šumarstva; kroatistika / grana kroatistika, urbano šumarstvo / grana urbano šumarstvo; književnost i stvaralaštvo (područje/domena u nastavi Hrvatskoga jezika), algebra i funkcije (područje/domena u nastavi Matematike) itd.)

Napomena: Osoba koja izvodi nastavu osposobljena je za poučavanje gradiva određenoga nastavnog/predmetnog područja u sklopu nastavnoga predmeta te se uz imenice nastavnik/nastavnica, učitelj/učiteljica itd. nastavno područje piše malim početnim slovom (npr. nastavnik/nastavnica hrvatskoga jezika / matematike / povijesti, učitelj/učiteljica fizike / razredne nastave / talijanskoga jezika) jer hrvatski jezik, fizika, matematika, povijest, razredna nastava i talijanski jezik označavaju područje poučavanja. Znanje iz nastavnoga ili stručnoga područja provjerava se usmeno i pismeno te se piše ispit/test iz matematike/povijesti itd. i pismena/usmena provjera znanja iz matematike/fizike itd. Gradivo iz pojedinoga nastavnog područja obrađuje se u udžbenicima te se piše udžbenik hrvatskoga jezika, udžbenik matematike, udžbenik tehničke kulture itd. 

 

•    nazivi nastavnih kolegija, školskih i studijskih predmeta u neslužbenim kontekstima (dobiti pet iz hrvatskoga, odgovarati povijest, pisati test iz biologije)

•    nazivi studij, poslijediplomski studij i sl. kad nisu dio službenoga imena, nego označavaju vrstu ili stupanj obrazovnoga programa (dvogodišnji poslijediplomski znanstveni studij Pomorsko pravo i pravo mora, poslijediplomski specijalistički studij Financijsko pravo trgovačkih društava, poslijediplomski specijalistički studij Medicinsko pravo itd.)

•    nazivi jedinica koje se odnose na provedbu školskoga programa i obradu nastavnoga gradiva uz glavne nastavne predmete (dopunska nastava, dodatna nastava, izvannastavna aktivnost, izvanškolska aktivnost, produžna nastava, sat razrednika)

•    nazivi izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti (dramska skupina, engleski jezik / tečaj engleskoga jezika, folklor, košarka, zbor itd.).

Napomena: Ako se izvannastavna ili izvanškolska aktivnost provodi u skupini koja ima određeno ime, to se ime piše velikim početnim slovom (npr. Kaos (ime školske dramske skupine)).

 

Pisanje naziva društvenih i povijesnih razdoblja i događaja

Malim početnim slovom pišu se:

•     jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva društvenih i povijesnih razdoblja i opisnih naziva događaja koji nisu jasno vremenski određeni (arapsko-izraelski sukob, dolazak Hrvata, hladni rat, hrvatski narodni preporod, hrvatsko proljeće, perestrojka, petoljetka, seoba naroda, velika depresija itd.)

•    jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva povijesnih i geoloških razdoblja i kultura (kameno doba, paleozoik; novi vijek, srednji vijek, stari vijek; daljska kultura, vučedolska kultura itd.).

Pisanje naziva ustanova i službenih tijela

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi vrsta ustanova i službenih tijela u općoj upotrebi, kad nisu dio kakva službenog imena (banka, bolnica, dom zdravlja, knjižnica, komisija, ministarstvo, odbor, općina, pošta, povjerenstvo, sud, škola, vlada, županija; biskupija, mešihat, sinod, židovska općina, župa itd.) ili se navode u manje formalnim tekstovima kao što su obavijesti, novosti, oglasi itd. (npr. raditi u ministarstvu, radno vrijeme školske knjižnice, početak rada škole, ići na poštu / preuzeti paket u pošti).

Pisanje naziva vrsta dokumenata, potvrda, isprava i sl.

Malim početnim slovom pišu se:

•    jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva isprava, potvrda i službenih pismenih očitovanja (domovnica, indeks, izvadak iz matice rođenih, krsni list, osobna iskaznica, pohvalnica, putovnica, rodni list, smrtovnica, vjenčani list, zahvalnica; izjava, molba, zahtjev, žalba itd.)

•    nazivi vrsta dokumenata u općoj upotrebi kad nisu dio službenoga naslova dokumenta (odluka, pravilnik, statut, ugovor, zakon, zapisnik itd.) i neslužbeni nazivi dokumenta prije nego što postanu službenima (npr. Sabor raspravlja o izradi novoga zakona o radu.).

Napomena: Velikim početnim slovom piše se samo naslov dokumenta (Nacrt, Prijedlog itd.) unutar kojega se navodi neslužbeni naziv dokumenta (Izrađen je Prijedlog novoga zakona o radu., Povjerenstvo je prihvatilo Prijedlog ugovora o osnivanju prava služnosti na javnim površinama., Sastavljen je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona., U javnu raspravu upućen je Nacrt statuta Grada Ploča., U privitku je Prijedlog pravilnika o postupku vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te stručnih studija Sveučilišta u Zagrebu. itd.).

Pridjevi ažurirani, izmijenjeni, novi, revidirani i sl., koji dolaze ispred naslova dokumenta, pišu se malim početnim slovom (npr. revidirani Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva).

Malim se početnim slovom pišu nazivi dokumenata u množini kad se množinom označava više pojedinačnih dokumenata (npr. planovi rada Europske unije u području sporta). Ako je naslov jednoga određenog dokumenta u množini, piše se velikim početnim slovom (npr. Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom).

 

Pisanje naziva zemljopisnih objekata, naselja, zemljopisnih i geoloških pojava i sl.

Malim početnim slovom pišu se:

•    riječi koje pobliže određuju vrstu zemljopisnoga objekta, a nisu sastavni dio njegova imena (jezero Končanica, kanjon rijeke Neretve, lovište Zdenački gaj, nizina Amazone, otok Vis, park Ribnjak, park Zrinjevac, park-šuma Maksimir, park-šuma Marjan, plaža Bačvice, poluotok Pelješac, potok Gradna, rijeka Sava, rt Lokvica, svjetionik Sveti Ivan na pučini, svjetionik Veli Rat, špilja Veternica, šuma Ceranski lugovi, ulica Pod zidom (Živim u ulici Pod zidom.), ulica Put Rudine, ušće/delta Neretve/Nila; savezna država Kalifornija (u Sjedinjenim Američkim Državama), savezna zemlja Tiringija (u Njemačkoj) itd.)

•    nazivi zemljopisnih i geoloških pojava i oblika, zoogeografskih i vegetacijskih područja, vjetrova, struja i klima (litosferna ploča (tihooceanska litosferna ploča), pojas (tropski pojas), rasjed (alpski rasjed, petrinjski rasjed, rasjed Svetoga Andrije), slijev (jadranski slijev), struja (đenovska struja), tektonski jarak (istočnoafrički tektonski jarak); ljanos, neogea, pampa, prerija, stepa, tajga, tundra; maestral, monsun; klima (polarna klima, sredozemna klima) itd.)

Napomena: U geografiji i u srodnim područjima litosferne ploče i morske struje ustaljeno se pišu velikim početnim slovom (npr. Đenovska struja, Tihooceanska litosferna ploča).

•     jednorječni nazivi i sve riječi zemljopisnih, političkih, gospodarskih ili upravnih višerječnih opisnih naziva područja, regija i sl. ili njihovih opisnih kvalifikacija i statusa (azijsko-pacifička regija, europska prijestolnica kulture, europsko selo roda, euroregija, eurotržište, eurozona, isključivi gospodarski pojas, pogranično područje, selo graditeljske baštine, šengenski prostor, teritorijalne vode itd.)

•     riječ grad kao opća imenica, tj. kad zemljopisno određuje vrstu naseljenoga mjesta (Dan grada Zagreba, Muzej grada Splita, ulice grada Pule itd.).

Napomena: U vezi s dvojbom treba li u imenu dana koji je posvećen kojemu naseljenom mjestu pisati imenicu grad velikim ili malim početnim slovom, npr. Dan Grada Velike Gorice ili Dan grada Velike Gorice, preporuka je imenicu grad pisati malim početnim slovom jer se na određeni dan obilježava općenito postojanje nekoga naseljenog mjesta kao zemljopisnoga objekta sa svojim povijesnim, kulturnim i društvenim nasljeđem. Većina gradova u Hrvatskoj ima i status Grada kao administrativne jedinice, tj. jedinice lokalne samouprave, no područje nekoga Grada čine i druga naseljena mjesta koja također obilježavaju svoj dan, a ti se dani obilježavaju na različite datume. Primjerice, Grad Velika Gorica kao jedinica lokalne samouprave, osim Velike Gorice kao sjedišta, obuhvaća i druga naselja, te se u okviru te administrativne jedinice osim Dana grada Velike Gorice, koji se obilježava 13. prosinca i posvećen je Velikoj Gorici kao naseljenomu mjestu, slavi npr. i Dan mjesta Petrovine Turopoljske koji se obilježava 29. rujna.

 

Pisanje naziva koji označavaju vrste objekata različite namjene

Malim početnim slovom pišu se:

•    riječi koje pobliže određuju vrstu kakva objekta, udruge, obrta i sl. (cvjećarnica, društvo, dvorana, frizerski salon, hotel, kozmetički salon, pekarnica, restoran, slastičarnica, udruga itd.), a nisu dio službenoga imena toga objekta (npr. frizerski salon Studio FM, hotel Westin Zagreb).

Napomena: Kad su izvorno sastavnice službenoga imena, odnosno formule ime u imenu, te se riječi pišu velikim početnim slovom, što katkad zahtijeva i provjeru službenoga zapisa u praksi (npr. Hotel „Park”/Park (u Splitu), Brijačko-frizerski salon „Roko”/Roko).

 

Pisanje naziva zemljopisnih i gospodarskih područja

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi kojima se označavaju područja i objekti javne namjene (gospodarska zona (gospodarska zona Ravča), odlagalište (odlagalište Karepovac, odlagalište otpada Prudinec – Jakuševec), reciklažno dvorište (reciklažno dvorište / RD Samobor, mobilno reciklažno dvorište / MRD Makarska) itd.)

•     jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva zemljopisnih, gospodarskih i geopolitičkih područja koji nisu ime, nego pobliže opisno određuju kakav prostor (crnomorski slijev, dalmatinsko/riječko/splitsko zaleđe, makarska rivijera, podunavski bazen, riječko priobalje, spačvanski bazen, samoborsko vinogorje, sisačka industrijska regija, šibenski akvatorij, zadarski arhipelag, zagrebačka/splitska makroregija itd.).

Pisanje naziva prometnica i pripadajućih objekata

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi koji označavaju prometnice i prometne objekte: autocesta, državna cesta, čvor, granični prijelaz, izlaz, let, linija, naplatna postaja, odmorište, ulaz, tunel, zona i sl. (autocesta Zagreb – Karlovac, državna cesta D70, brodska linija Split – Šolta, čvor Osijek istok, granični prijelaz / GP Goričan, izlaz Zagreb istok, let Zagreb – Frankfurt, naplatna postaja / NP Demerje, odmorište Ježevo, tunel Mala Kapela, tunel Sveti Rok, ulaz Rijeka centar, željeznička linija Zagreb – Rijeka itd.).

Pisanje naziva astronomskih pojava

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi astronomskih pojava te vrsta nebeskih tijela i sustava (galaktika, mjesec, patuljasti planet, planet, satelit, veliki prasak, zvijezda, zviježđe itd.).

Napomena: Imenica mjesec piše se malim početnim slovom kad označava satelit kojega planeta (Jupiterov mjesec, Uranov mjesec).

Imenica sunce piše se malim početnim slovom kad označava toplinu ili svjetlost koju stvara Sunce (izgorjeti na suncu, jako sunce, sjediti na suncu, zaštita od sunca).

 

Pisanje religijskih i mitoloških naziva

Malim početnim slovom pišu se:

•    sve riječi naziva bogomolja koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, prvostolnica, hram, džamija, sinagoga, osim posvojnoga pridjeva izvedenoga od imena i imena u genitivu koje dolazi iza riječi koja označava vrstu bogomolje (bazilika svetoga/sv. Petra, crkva svete/sv. Anastazije mučenice, crkva Svetoga Križa, kapela Svetoga Trojstva, katedrala svetoga/sv. Dujma, saborni hram svetoga Klimenta Ohridskoga; Begova džamija, Eufrazijeva bazilika; riječka džamija, dubrovačka sinagoga itd.)

Napomena: Ispred imena bogomolje koje stoji u nominativu imenica crkva, kapelica, katedrala itd. koja nije dio imena, kad nije na početku rečenice, piše se malim početnim slovom (crkva Sveti Franjo, crkva Sveto Trojstvo, katedrala Sveti Dujam). U takvu se zapisu ime crkve ne sklanja, a sklanja se samo naziv bogomolje koji ispred imena crkve dolazi kao apozicija (u crkvi Sveti Franjo, u crkvi Sveto Trojstvo, u katedrali Sveti Dujam).

•    nazivi blagdana posvećenih svetcima kad iza riječi blagdan dolazi izraz u genitivu, pri čemu se velikim početnim slovom piše samo ime svetca kojemu je blagdan posvećen, a pridjev sveti/sveta te kratica sv. pišu se malim početnim slovom (blagdan svete/sv. Lucije, blagdan svetoga/sv. Nikole, blagdan svih svetih, blagdan svetih triju kraljeva itd.)

Napomena: Ispred imena blagdana koje stoji u nominativu imenica blagdan, koja nije dio imena, kad nije na početku rečenice, piše se malim početnim slovom (blagdan Sveta Lucija, blagdan Sveti Nikola, blagdan Svi sveti, blagdan Sveta tri kralja). U takvu se zapisu ime blagdana ne sklanja, a sklanja se samo riječ blagdan koja ispred imena blagdana dolazi kao apozicija (na blagdan Sveta Lucija, u povodu blagdana Svi sveti, uoči blagdana Sveta tri kralja, uoči blagdana Sveti Nikola).

 

•    jednorječni i višerječni nazivi vjerskih službenika, pripadnika vjere, pripadnika vjerskih redova te religijskih osoba, anđela i sl. (časna sestra, svećenik, župnik; brahman, dalaj-lama, imam, rabin; baptist/baptistica, katolik/katolkinja, musliman/muslimanka, pravoslavac/pravoslavka, sikh/sikhinja, židov/židovka; benediktinac, služavka Maloga Isusa, trećoretka/trećoretkinja; anđeo, arkanđeo prorok, poslanik itd.)

Napomena: Ti nazivi nisu dio osobnoga imena i pišu se malim početnim slovom kad dolaze uz osobno ime (anđeo Gabrijel, arkanđeo Rafael, poslanik Muhamed, prorok Jeremija itd.).

 

•    pridjevi blaženi/blažena i sveti/sveta i kratice tih pridjeva bl. i sv. te imenice blaženica, blaženik i svetac uz imena blaženika i svetaca te općenito osoba iz vjerskoga života (blaženica/blažena/bl. majka Terezija, blaženik/blaženi/bl. Alojzije Stepinac, sveta/sv. Brigita Irska, sveta/sv. Terezija Avilska, sveta tri kralja, sveti/sv. Antun, sveti Filip i Jakov, svi sveti itd.)

Napomena: Pridjev sveti/sveta piše se velikim početnim slovom samo kad se odnosi na vrhovne religijske osobe i njihove perifraze (Bog, Isus, Marija) zbog osobitoga štovanja prema njima, npr. piše se Sveta Marija kad označava Mariju, Majku Božju, za razliku od drugih svetica s imenom Marija uz koje se pridjev sveta piše malim slovom (sveta Marija Egipatska, sveta Marija Goretti, sveta Marija Magdalena itd.). Zbog simbolike koju ima u kršćanstvu pridjev svet piše se velikim početnim slovom u perifraznome imenu Sveta obitelj, dok se u izrazima sveta tri kralja i svi sveti, kao opisnim nazivima za osobe iz vjerskoga života, piše malim početnim slovom.

 

•    imenice iza imena svetaca koje pobliže određuju njihovo djelovanje ili zanimanje, a nisu dio imena (sveta/sv. Anastazija mučenica, sveti/sv. Bartol apostol, sveti/sv. Josip radnik, sveti Nikola biskup, sveti Silvestar papa, sveti Stjepan kralj, sveti Vid mučenik itd.)

Napomena: Iznimno, uz neka imena svetaca i svetica, npr. Ivan Krstitelj, Ivan Zlatousti i Jelena Križarica, riječi Krstitelj, Zlatousti i Križarica pišu se velikim početnim slovom jer označavaju nadimak po kojemu su bili jedinstveni i prepoznatljivi u narodu (Krstitelj je Ivanov nadimak jer je krstio Isusa Krista, Zlatousti je Ivanov nadimak jer je lijepo i rječito govorio, a Križarica je Jelenin nadimak jer je pronašla Isusov Križ).

 

•    jednorječni i višerječni nazivi vjerskih razdoblja, dijelova crkvene godine, obreda i običaja koji nisu blagdani te općih vjerskih simbola, vjerskih istina/dogma i događaja (bar micva, bat micva, blagovijest / radosna vijest, karmine, korizma, križni put, namaz, poklonstvo kraljeva, post, prva pričest, ramazan, sabah, sudnji dan / posljednji sud, sveta misa, sveta potvrda / krizma, sveta voda, sveti kalež / sveti gral, sveto krštenje, šabat, zornica; hostija, križ, krunica, raspelo; advent/došašće, božićni blagdani, dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje, uskrsno vrijeme; uskrsnuće Isusovo, uznesenje Blažene Djevice Marije, uzašašće itd.)

Napomena: Neke su bogomolje, osim pojedinim vjerskim osobama, posvećene vjerskim događajima, blagdanima ili istinama/dogmama te je pri pisanju naziva tih bogomolja potrebno provjeriti čemu je bogomolja posvećena, npr. odnosi li se uznesenje Blažene Djevice Marije u nazivu bogomolje na događaj, tj. vjersku istinu, ili se odnosi na blagdan Uznesenje Blažene Djevice Marije tj. Veliku Gospu. Primjerice, zagrebačka katedrala Uznesenje Blažene Djevice Marije posvećena je blagdanu Velika Gospa te se i u nazivu koji sadržava riječ katedrala riječ uznesenje u genitivu piše velikim početnim slovom, katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije.

 

•    jednorječni i višerječni nazivi mitoloških, nadnaravnih i religijskih mjesta i bića (čistilište, had, kraljevstvo nebesko, pakao, raj; anđeo, demon, duh, đavao, harpija, kiklop, muza, najada, valkira, vampir, vrag itd.)

•    nazivi antičkih svetkovina posvećenih bogovima koje su se obilježavale tijekom godine (bakanalije, dionizije).

Pisanje perifraznih naziva i naziva u prenesenome značenju

Malim početnim slovom pišu se:

•    perifrazni nazivi vrsta biljaka, životinja, objekata i sl. (kralj životinja (lav), kraljica cvijeća (ruža), palača pravde (sud) itd.)

•    poopćeni nazivi u prenesenome značenju nastali od imena (npr. dan D (prema Dan D pov.) ‘važan dan’, biblija (prema Biblija) ‘važna knjiga ili priručnik u kojemu području’, eldorado (prema Eldorado) ‘mjesto obilja i ugodnoga života’).

Pisanje kolokvijalnih, neslužbenih i opisnih naziva

Malim početnim slovom pišu se:

•   neslužbeni kolokvijalni nazivi službenih naslova knjiga i službenih dokumenata (akademac (Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika / Akademijin Rječnik (ARj)), londonac (Hrvatski pravopis Stjepana Babića, Božidara Finke i Milana Moguša tiskan u Londonu 1971.), makabejske knjige (Prva/Druga knjiga o Makabejcima), siva gramatika (Hrvatska gramatika skupine autora iz 1997.) itd.)

•    neslužbeni i kolokvijalni nazivi pripadnika ili sljedbenika organizacija, udruga, stranaka, skupina, učenja, ideja, kasta, staleža i slično (ferovac (student FER-a), hegelovac, prljavac (član skupine Prljavo kazalište), radićevac, sokratovac, spajsica (članica skupine Spice Girls), starčevićanac; hugenot, jakobinac, patricij, plebejac; mladoturci, nedodirljivi; sveslaven, velikohrvat, velikosrbin itd.)

•    kolokvijalni i opisni nazivi događaja (brucošijada, maturalac, norijada itd.)

•   kolokvijalni nazivi nastali poopćavanjem imena kojima se u prenesenome značenju upućuje na karakter ili izgled neke osobe (npr. balkanac ‘neuglađena, nepristojna osoba’, metuzalem ‘jako stara osoba’)

•    opisni, neslužbeni nazivi javnih ustanova, služba i sl. (zagrebačko sveučilište (Sveučilište u Zagrebu), hrvatska vlada (Vlada Republike Hrvatske), američka/britanska/francuska/njemačka/ruska vlada)

Napomena: Malim se početnim slovom pišu opisni (neslužbeni) nazivi služba kad se upotrebljavaju umjesto punoga službenog imena mjerodavnih ustanova ili kad se upotrebljavaju u manje formalnome kontekstu (npr. hitna (nazvati hitnu), hitna pomoć (vozilo hitne pomoći), vatrogasci (nazvati vatrogasce), policija (pozvati policiju), općina (otići u/na općinu, raditi u općini).

 

•    neslužbeni i opisni nazivi saveza, dinastija i sl. (habsburška dinastija (Habsburgovci), savezničke sile (Saveznici) itd.)

•    poopćeni i kolokvijalni nazivi proizvoda, jela ili pića i sl. nastali od imena zaštićenih robnih marka (barbika (igrati se barbikama), kalodont, knauf, legići (slagati legiće); agsice, borolete, borosane, kroksice, levisice, marte, najkice, starke, startasice, žilet; griota, mančmelou, rafaelo itd.)

•    poopćeni i kolokvijalni nazivi vozila (buba, fićo, folcika, genšer (predsjednička Mercedes-Benzova S-klasa), merdžo, peglica, spaček, srebrna strijela (Mercedesov bolid), stojadin itd.)

•    kolokvijalni ili opisni nazivi vrsta ili skupine predmeta nastali poopćavanjem osobnih imena (debela berta (kolokvijalni naziv za model njemačkoga topa Marinekanone 14 L/12 u 1. svjetskom ratu), železni francek (mn. železni franceki) / železni martin (mn. železni martini) / železni (kolokvijalni nazivi modela javnih pumpa za vodu Viktorija zdenac u Zagrebu) itd.).

 

Pisanje riječi od milja

Malim početnim slovom pišu se:

•    hipokoristici, tj. izrazi od milja (dragi/draga, ljubavi, ljupko, mili/mila, srce, srčeko, sunce, sunčeko, zlato itd.) u obraćanju komu od milja kad nisu na početku rečenice (npr. Bravo, zlato,…) i ako nisu osobna imena (npr. Mila, Ljupka, Mili) ili nadimci.

 

Pisanje imenica, pridjeva i opisnih izraza uz imena

Malim početnim slovom pišu se:

•    riječi koje pobliže određuju vrstu građevine ili lokaliteta, a nisu dio imena (arheološko nalazište Vučedol, dvorac Bežanec, osječka Tvrđa, pulska Arena, tvrđava Šubićevac, vukovarski Vodotoranj itd.)

•    imenice ili pridjevi koji etnički, gospodarski, kulturološki, turistički, reljefno, područno (položajno) ili politički određuju zemljopisno ime, a nisu sastavni dio njegova imena (donje Međimurje, gornja Posavina, gorska Hrvatska, hrvatsko Podunavlje, istočna Afrika, južni Jadran, primorska Hrvatska, sjeverna Istra, srednja Dalmacija, srednji Jadran, zapadna Europa, zapadna Slavonija, zapadni Balkan; istok (istočni narodi), zapad (zapadni narodi) itd.)

Napomena: U geografiji se u užoj, stručnoj upotrebi razlikuje pisanje istočna/južna/sjeverna/srednja/zapadna Europa ili istočna/južna/sjeverna/srednja/središnja/zapadna Hrvatska u značenju položaja područja Europe ili Hrvatske s obzirom na strane svijeta te Istočna/Južna/Sjeverna/Srednja/Zapadna Europa i Istočna/Sjeverozapadna/Središnja Hrvatska u značenju geopolitičkih odnosno gospodarsko-statističkih regija. S obzirom na to da je u širemu kontekstu teže odrediti kad je riječ o položaju prema strani svijeta, a kad o određenoj regiji, u općoj se upotrebi preporučuje pisanje maloga početnog slova pridjeva, npr. istočna/južna/sjeverna/srednja/zapadna Europa i istočna/južna/sjeverna/srednja/središnja/zapadna Hrvatska. Pravilo o pisanju regija unutar pojedinih kontinenata i država velikim početnim slovom trebalo bi vrijediti i za druge kontinente i države jer kao Europa i Hrvatska i drugi kontinenti i države imaju svoje regijske posebnosti, no u višerječnim imenima kontinenata ili država u kojima je prva sastavnica pridjev koji se odnosi na stranu svijeta zapisi velikim početnim slovom ne djeluju smisleno i u praksi nisu potvrđeni (npr. Južna/Sjeverna Južna Amerika, Južna/Sjeverna Sjeverna Makedonija) te se takvo pisanje ne preporučuje. U geografiji je također ustaljeno reljefna područja u Hrvatskoj pisati velikim početnim slovom (Gorska/Nizinska/Primorska Hrvatska). Pridjevi gorski, nizinski i primorski samo morfološki određuju prostorne cjeline u Republici Hrvatskoj koje nemaju status zemljopisnih područja i pokrajina kao što su npr. Dalmacija, Gorski kotar, Hrvatsko zagorje, Slavonija te se u općoj upotrebi ne preporučuje pisati te reljefne cjeline velikim početnim slovom.

U publicističkome stilu uobičajeno je velikim početnim slovom pisati imenice Istok i Zapad u značenju istočnih/zapadnih zemalja i naroda. S obzirom na šire, odnosno različito shvaćanje istočnih i zapadnih zemalja i naroda, u neutralnoj standardnojezičnoj upotrebi takav zapis nije obvezan, tj. i u tim značenjima preporučuje se pisanje tih imenica malim početnim slovom (istok i zapad).

 

•    imenice, pridjevi ili izrazi koji opisno određuju ime povijesne države ili razdoblje u razvoju neke države, ali nemaju status službenoga imena države (banska Hrvatska, nagodbena Hrvatska, vajmarska republika (opisni naziv razdoblje njemačke države u kojemu je na snazi bio ustav usvojen u Weimaru od 1918. do 1933. itd.)

•    riječi djed, majka, otac, sin, unuk; mlađi/mlađa, stariji/starija i kratice ml. i st. koje pobliže određuju čije ime i prezime, a pišu se iza imena i odjeljuju se zarezom (Agripina, mlađa/ml. / Agripina, starija/st.; Alexandre Dumas, otac (fr. Alexandre Dumas, père) / Alexandre Dumas, sin (fr. Alexandre Dumas, fils); Marko Porcije Katon, mlađi/ml. / Marko Porcije Katon, stariji/st.; Stjepan Radić, djed / Stjepan Radić, unuk itd.)

•     pridjev stari uz imena antičkih država i naroda (stari Rim, stara Grčka, stari Slaveni, stari Germani itd.)

•    pridjev koji samo zemljopisno određuje ime naroda, a nije sastavni dio imena (ciparski Grci, ciparski Turci; bokeljski Hrvati, gradišćanski Hrvati, moliški Hrvati, vojvođanski Hrvati itd.)

•    riječi i izrazi koji pobliže određuju ime događaja ili kakve organizacije, a nisu službeni dio imena (slalomska utrka Snježna kraljica, udruga Prijatelji životinja itd.).

 

Pisanje pridjeva izvedenih od imena

Malim početnim slovom pišu se:

•   odnosni pridjevi na -ski/-ški/-čki izvedeni od osobnih imena i prezimena (bodlerovski (prema Charles Baudelaire), haripoterovski (prema Harry Potter), matoševski (prema Antun Gustav Matoš), mocartovski (prema Wolfgang Amadeus Mozart) itd.)

•   ktetici (pridjevi izvedeni od zemljopisnih imena) u općoj upotrebi (američki, njemački, pariški itd.) ili kad su dio kakva opisnoga izraza ili naziva (bolonjski proces, daltonski plan, engleski valcer, sibirski haski, zagrebački odrezak itd.).

 

Pisanje riječi i izraza uz redne brojeve

Malim početnim slovom pišu se:

•    riječi koje slijede iza rednoga broja kad je redni broj službeni dio imena događaja ili manifestacije (Drugi/2./II. svjetski rat, Drugi/2./II. vatikanski sabor, Prva internacionala, Druga internacionala itd.).

Napomena: U imenima događaja, manifestacija i sl., redni broj, osim riječju, uobičajeno je pisati rimskim ili arapskim brojem.

 

Pisanje naziva zvanja, službenih dužnosti, vjerskih i povijesnih naslova, pripadnika društvenih skupina, rasa itd.

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi stečenih obrazovnih i akademskih zvanja i stupnjeva (sveučilišni prvostupnik / sveučilišna prvostupnica, magistar/magistra, magistar/magistra edukacije, sveučilišni specijalist / sveučilišna specijalistica, doktor/doktorica znanosti itd.)

Napomena: Nazivi stručnoga ili znanstvenoga područja u kojemu je stečen akademski stupanj pišu se malim početnim slovom (magistar/magistra edukacije hrvatskoga jezika i književnosti / mag. educ. philol. croat., magistar/magistra povijesti / mag. hist., profesor matematike / profesorica matematike, sveučilišni specijalist / sveučilišna specijalistica arhitekture i urbanizma / univ. spec. arch. itd.).

 

•     jednorječni nazivi i sve riječi višerječnih naziva službenih dužnosti, zvanja, vojnih činova i zanimanja (dekan/dekanica, gradonačelnik/gradonačelnica, ministar/ministrica, pomoćnik/pomoćnica ravnatelja, pročelnik/pročelnica, pučki pravobranitelj / pučka pravobraniteljica, ravnatelj/ravnateljica, voditelj/
  /voditeljica, župan/županica; stručni suradnik / stručna suradnica, viši znanstveni suradnik / viša znanstvena suradnica, znanstveni savjetnik / znanstvena savjetnica; ekonomist/ekonomistica, hotelijerski tehničar / hotelijerska tehničarka, trgovac/
  /trgovkinja; bojnik/bojnica, general/generalica, stožerni narednik / stožerna narednica itd.)

Napomena: Kad se označava službeno tijelo unutar kojega djeluje službeni dužnosnik, umjesto imenice koja označava dužnosnika pisane velikim početnim slovom (npr. Dekan/Dekanica, Gradonačelnik/Gradonačelnica, Pročelnik/Pročelnica, Pučki pravobranitelj / Pučka pravobraniteljica, Ravnatelj/Ravnateljica itd.) pravilno je takvo tijelo imenovati izrazom koja označava tijelo, ustanovu ili prostor unutar kojega imenovani dužnosnik službeno boravi i radi, npr. Ured gradonačelnika/gradonačelnice, Dekanat, Pročelništvo, Ravnateljstvo / Ured ravnatelja, Ured pučkoga pravobranitelja / Ured pučke pravobraniteljice itd.).

 

•    nazivi povijesnih plemićkih, vladarskih ili religijskih/vjerskih naslova (aga, ban, barun/barunica, derviš, grof/grofica, kan, knez/kneginja, paša, satrap, sufi itd.)

•    nazivi pripadnika društvenih ili supkulturnih skupina (hipik, hipster/hipsterica, japi, panker/pankerica, skinhed itd.)

•    nazivi ugovornih strana u službenim tekstovima (ugovorima i sl.) kad zamjenjuju osobno ime, tvrtku ili kakav drugi poslovni subjekt (npr. kupac, opunomoćenik, osigurana osoba, prodavatelj/prodavač, podnositelj zahtjeva, stranka, zastupnik itd.)

Napomena: U praksi se u službenim dokumentima nazivi ugovornih strana (stranka, kupac, osiguranik itd.) najčešće pišu velikim početnim slovom jer se smatra da ti izrazi zamjenjuju ime fizičke ili pravne osobe. Međutim, ime fizičke ili pravne osobe navodi se na početku službenoga dokumenta punim imenom uz koje se navodi i njegov status u poslovnome odnosu (npr. Ivan Ivić, kupac / osigurana osoba / podnositelj zahtjeva, OIB, adresa) te je tako u dokumentu jasno definiran identitet osobe ili osoba, a dalje se u tekstu izrazima kupac / osigurana osoba / podnositelj zahtjeva (kao i drugim izrazima, npr. najmoprimac, prodavač/prodavatelj, ugovorna stranka) određuje status određene fizičke ili pravne osobe u poslovnome odnosu i ne treba ih pisati velikim početnim slovom. Ako se polazi od tumačenja da u službenim dokumentima takvi izrazi zamjenjuju pravo ime osobe, s obzirom na to da se osim jednorječnih izraza u praksi navode i dvorječni i višerječni izrazi, trebali bi se sve riječi tih izraza pisati velikim početnim slovom (npr. Osigurana Osoba, Podnositelj Zahtjeva), što niti jezično, niti sadržajno nije opravdano.

 

•    nazivi službenih dužnosti odgovorne osobe kad se navode iza imena pri čemu se odvajaju zarezom (Ivana Horvat, voditeljica Sektora za marketing)

Napomena: Kad se navodi ispred imena, naziv službene dužnosti ne odvaja se zarezom (Odluku je donijela voditeljica Odjela za marketing Ivana Horvat.).

 

•    nazivi pripadnika pojedinih rasa (azijat, bijelac/europeid, crnac).

 

Pisanje naziva vojnih postrojba i skupina i njihovih pripadnika

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi vrsta vojnih postrojba u općoj upotrebi, kad nisu sastavnica službenoga imena postrojbe (bojna, brigada, pukovnija, satnija itd.)

•    nazivi vojnih, ustaničkih ili odmetničkih skupina i njihovih pripadnika s obzirom na način ratovanja (domobrani/domobran, gerilci/gerilac/gerilka, gurke, hajduci/hajduk/hajdučica, partizani/partizan/partizanka, zeleni kadar itd.).

Pisanje kratica i oznaka

Malim početnim slovom pišu se:

•     nesklonjive kratice koje označavaju zvanje, zanimanje, titulu i sl. (dipl. ing., dipl. iur., dipl. oec., doc., dr. med., dr. med. spec., dr. sc., izv. prof., mag. educ. hist., mr. sc., prof., red. prof., univ. bacc. hist. art. itd.)

•    kratice nastale kraćenjem jedne ili više riječi koje se pišu s točkom na kraju (br., god., itd., razg. itd.) te nesklonjive kratice don i fra i sklonjive kratice gđa i gđica koje se pišu bez točke

•    oznake početnoga tona u nazivu molske ljestvice (ais-mol, c-mol itd.).

 

Pisanje dvoslova

Malim početnim slovom pišu se:

•     slova ž i j u dvoslovima Dž, Lj i Nj kad se upotrebljavaju kao prvo slovo u rečenici ili kao prvo slovo riječi koja se piše velikim početnim slovom, tj. kad nisu dio riječi ili teksta pisanoga velikim tiskanim slovima (Džibuti je država u istočnoj Africi., Ljetujemo u Njivicama na Krku., Ljubljana je glavni grad Slovenije.).

 

Pisanje nastavaka i tvorbenih sastavnica

Malim početnim slovom pišu se:

•     tvorbena sastavnica i padežni nastavak pri odvajanju od ostatka riječi ili pokrate (kuć-a, na-učiti, Članstvo u HAK-u donosi brojne pogodnosti.)

•     padežni i tvorbeni nastavak u pokratama u tekstovima (najčešće naslovima) pisanima velikim tiskanim slovima (npr. NOVA PREDSTAVA U HNK-u, OTVOREN NOVI ZET-ov TERMINAL)

•    nazivi stanovnika naseljenih mjesta, država, kontinenata, planeta, pokrajina, regija, naroda, etničkih skupina i slično s prefiksima ne- i polu- (neeuropljanin, nehrvat, neslovenka, nesplićanin, netalijan; polueuropljanin, poluhrvat itd.)

•     posvojni pridjevi s prefiksom izvedeni od imena (kvazinewtonova metoda, nehodgkinov limfom).

Pisanje dana u tjednu, godišnjih doba i mjeseci

Malim početnim slovom pišu se:

• nazivi dana u tjednu, mjeseci i godišnjih doba (utorak, subota; svibanj, prosinac; proljeće, ljeto, jesen, zima itd.).

Pisanje maloga početnog slova u tekstovima i tablicama te u potpisima uz slike

Malim početnim slovom pišu se:

•    riječi mjesto, datum (mjesto i datum) te potpis na kraju službenoga teksta na mjestu unošenja mjesta i datuma te potpisa odgovorne osobe (npr. potpis voditelja službe, potpis roditelja)

•    riječi slučaj, afera, lex i sl. te nazivi slučajeva ili afera u novinskim tekstovima ako nisu ime (slučaj kamioni, afera štandovi, lex Agrokor)

Napomena: Ti su izrazi odlika brahilogijskoga (sažetog) iskaza u novinskome/publicističkome stilu i upotrebljavaju se umjesto dužega izraza (npr. afera štandovi kraći je izraz za duži afera povezana sa štandovima.).

 

• nerečenični opisni potpisi pod slikom (fašnička povorka u Samoboru, hrast lužnjak, otok Krk iz zraka itd.)

Napomena: Rečenični potpisi pod slikom pišu se velikim početnim slovom (npr. Raskošna kamena kuća u kojoj je živio i stvarao Pablo Picasso.). Ako nerečenični potpis pod slikom označava izvorni naslov slike ili fotografije, piše se velikim početnim slovom (npr. Suncokreti, Posljednja večera, 2. slika: Krik Edvarda Muncha). Uz sliku ili tablicu obilježenu brojem naslov slike ili tablice piše se velikim početnim slovom (1. slika: Učenici u posjetu Lonjskomu polju, 2. tablica: Prikaz prihoda i rashoda po mjesecima).

 

•    jednorječni i višerječni nazivi stupaca, redaka, polja i sl. u tablicama, službenim formularima i obrascima osim riječi koje su i same ime ili posvojni pridjev izveden od imena (npr. ime i prezime, datum rođenja, naziv proizvoda, šifra proizvoda, urudžbeni broj / ur. br., cijena, jedinica mjere, ukupan prihod, bruto domaća potrošnja sirove nafte, broj stanovnika itd.)

•    početne riječi u novome retku pri uspravnome nabrajanju ako početna riječ nije ime ili ako nije riječ o rečeničnome nabrajanju, npr.

        Na izlet je potrebno ponijeti:

        – toplu odjeću

        – nepromočivu obuću

        – grickalice i suho voće

        – vodu

        – baterijsku svjetiljku.

• riječi ili višerječni izrazi kad se navode kao natuknice u rječniku, leksikonu ili enciklopediji ako nisu ime ili posvojni pridjev izveden od imena (abeceda, bikvadratna jednadžba, govoriti, lijep, svjetsko more itd.).

Pisanje ostalih naziva

Malim početnim slovom pišu se:

•    nazivi kategorija za koje se dodjeljuju nagrade u različitim područjima djelovanja (debitant/debitantica godine, najbolji glumac / najbolja glumica, najbolji film, teška kategorija / laka kategorija (u boksu), leđno/prsno (u plivanju) itd.)

•    nazivi vrsta dječjih, društvenih i kartaških igara (care, daj vojske; crvena kraljica, jedan, dva, tri; graničar; ledibaba; lovica; skrivača; čovječe, ne ljuti se; dama; grad država; križić kružić; mlin; monopoli; šah; bela/belot; mau-mau; pasijans; poker; sedmica itd.)

•     nazivi horoskopskih znakova i osoba koje su u njima rođene (ovan, bik, blizanci, rak, lav, djevica, vaga, škorpion, strijelac, jarac, vodenjak, ribe; svinja, pas, pijetao, majmun, koza, konj, zmija, zmaj, zec, tigar, bivol, štakor (znakovi kineskoga horoskopa))

•   nazivi simbola različitih udruga, organizacija, pokreta, etničkih skupina, državnih i zemljopisnih područja itd. (crveni križ, crveni polumjesec, davidova zvijezda, lav svetoga/sv. Marka itd.)

•    nazivi običaja i godišnjih i prazničkih razdoblja (babinje, ljetni/zimski praznici itd.).